Dobri majstori emigrirali su, ostali rade po načelu 'uzmi pare i bježi'

Postavljajući vodovodne instalacije “proštemao” je i susjedin stan, a nakon “fine” montaže perilice rublja i umivaonika, koji su procurili i prije nego je izišao iz zgrade, “korisnik” je isti čas postao nedostupan. Za fušeraj nije ispostavio račun braneći se kako bi u tom slučaju morao obračunati i PDV, a za novu “žrtvu” vjerojatno je umetnuo novu karticu u mobitel ili je blokirao moj broj – žali se Zagrepčanka J. A. (podaci u redakciji), koja je ovoga ljeta, kao i mnogi drugi, “majstora” bila prisiljena tražiti preko specijaliziranih portala.

Kašnjenje s renovacijom

Na obrtnike “na preporuku”, uvjerila se, čeka se najmanje mjesec i pol, na neke do prosinca. Dobila je najmanje 15 odbijenica, a u novokupljeni stan trebalo je useliti za manje od mjesec dana. No iako se čini da posla oko renovacije stanova godinama nije bilo toliko jer se iz gotovo svake zgrade u Zagrebu, a i šire, čuje lupanje, “štemanje”, bušenje, na sceni su očito neki drugi obrtnici koji štete ugledu struke i naveliko varaju i državni proračun i građane. I svi odjednom rade sve – postavljaju i pločice, vodovodne cijevi, laminat, parket... – samo što i psa ne izvode u šetnju, i teško im je reći “ne” u strahu da ne ostave započeti posao, a tražili su i predujam za kupnju materijala.

– Pretraga po OIB-u tvrtke otkriva da je “subjekt” ugašen još 1998. Ni slavinu na sudoperu nije postavio kako valja, a ja sam bio sretan što me “besplatno” riješio gomile šute i starih parketa s kojima nisam znao kamo bih – kaže nam jedan Karlovčanin.

– Keramičar mi je uzeo 1500 kuna unaprijed za materijal i više se nije pojavio – žali se pak Jelena Horvat, dok u Šibeniku M. B. još nije dočekala soboslikara koji je s poslom trebao početi nakon lanjskog Božića.

Neke danima treba moljakati da dođu na procjenu radova pa se, kad shvate da postavljanje radijatora, primjerice, zahtijeva i angažman varioca tzv. crnih cijevi ili je posla malo, ni oni više ne javljaju. U pravilu svi daju prednost većim poslovima s kojima se neće puno namučiti – i kešu, a kako se nestašica ugostiteljskog kadra poklopila s manjkom vodinstalatera, keramičara i drugih zanatlija, i mnogi hotelijeri već nekoliko sezona kasne s otvaranjima i renovacijama.

– U roku dva mjeseca čak pet mojih radnika emigriralo je u Irsku, a jedan u Njemačku i sad bih ja trebao uzeti naučnike koji u pravilu ništa ne znaju, učiti ih i davati im plaću godinu dana da bi i oni otišli van – kaže nam jedan zagrebački obrtnik koji je želio ostati anoniman.

Raditi na obrazovanju

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), napominje kako HOK na taj problem upozorava godinama, a posljedica je narušenog sustava strukovnog obrazovanja 2013.

– Moramo kontinuirano i zajednički raditi na sustavu strukovnog obrazovanja i njegovoj popularizaciji kako bismo tek za nekoliko godina mogli sanirati nastalu štetu. Žao nam je što neke institucije nisu imale sluha za ono što smo govorili, a svjedoci smo i velikog broja nezaposlenih osoba prijavljenih na HZZ-u koje nemaju potrebne kvalifikacije, dok se problem odljeva kvalitetne radne snage rješava uvođenjem povećanih kvota za strance – kaže Ranogajec.

Sve to privremena su rješenja za poslodavce, tzv. gašenje požara, umjesto da strukovno obrazovanje odgovara na potrebe tržišta rada. A to se može postići samo prilagodbom jedinstvenog modela obrazovanja koji sadrži idealnu kombinaciju teorijskog i praktičnog dijela nastave, tvrdi Ranogajec.

– Tek nakon što su u strukovnoj školi i majstorskoj radionici stekli znanja i usvojili zanat učenici bi po završetku školovanja bili osposobljeni za izlazak na tržište rada. Nažalost, do tada ćemo svi biti izloženi riziku od “fušerskog” rada od kojeg u konačnici ne profitira ni država, ni poslodavci koji svoj posao obavljaju legalno i ispunjavaju svoje obveze prema državi, ni potrošači – objašnjava on te savjetuje građanima da pozorno ugovaraju usluge koje su im potrebne.

– Ako niste sigurni u kvalifikacije osoba s kojima ulazite u posao, majstora tražite uvid u obrtnicu. Ona je dokaz registriranog i kvalificiranog obrta – priča Ranogajec koji za situaciju posljednjih godina krivi i nisku cijenu rada jer su davanja na neto plaću visoka.

– Obrtnici su administrativno i financijski preopterećeni i stoga pozdravljamo inicijativu Vlade i nadležnih ministarstava za rasterećenjem hrvatskog gospodarstva. Svako rasterećenje je dobro došlo, iako smatramo da je pri tome mjere potrebno jasnije i konkretnije definirati kako ne bi došlo do neželjenih učinaka u praktičnoj provedbi – naglasio je Ranogajec.

VIDEO Radnici Uljanika u štrajku

Video: Duško Marušić/Pixsell