Kolumna

Dobro je da zaštita okoliša više nije marginalna tema

Foto: Jair Cabrera Torres/DPA/PIXSELL
Zagađenje zraka u Mexico Cityju
Foto: Jair Cabrera Torres/DPA/PIXSELL
Zagađenje zraka u Mexico Cityju
Foto: Jair Cabrera Torres/DPA/PIXSELL
Zagađenje zraka u Mexico Cityju
30.05.2019.
u 10:19
Europa je u devedesetima masovno prelazila na dizel, između ostalog da bi smanjila koncentraciju CO2, što je rezultiralo povećanjem količine toksičnog dušičnog dioksida,
Pogledaj originalni članak

Najveći pobjednici Europskih parlamentarnih izbora diljem kontinenta su zelene stranke. Dok su izbori ekstremno desnih stranaka izazvali puno pažnje, vrijedi spomenuti da su stranke s proeuropskim stavom i programom koji apostrofira zaštitu prirode, osvojile jednak broj mjesta u europarlamentu. Dok su stranke centra u sve slabijoj poziciji, postaje im jasno da su upravo zelene stranke saveznici za izglasavanje zakona o zaštiti ljudskih prava i otvorenog društva, na čemu se EU i temelji. Međutim, zeleni će tražiti jasne pomake - i to vrlo brzo - u zaštiti okoliša, jer njihova popularnost upravo dolazi iz sve veće svijesti (pogotovo mladih ljudi) o neposrednosti problema klimatskih promjena.

Zaštita prirode na izborima više nije domena poluhipijevaca ni zadnja točka dnevnog reda stranaka centra, već jedan od gorućih problema današnjice koji se ne može ignorirati, pogotovo ne ako nastavi rasti dosadašnjom stopom. Uz sada sveprisutnu temu klimatskih promjena uopće, jedna koja se često previdi je zagađenje zraka. Zagađenje zraka je mješavina plinova u toksičnim količinama čije negativne posljedice direktno utječu na visoke stope raka, bolesti respiratornog sustava, kože kao i kardiovaskularne bolesti. Zato je i toliki šok kad pročitate izvješće Svjetske zdravstvene organizacije koja je iznijela statistiku da zbog zagađenja zraka godišnje umre 7 milijuna ljudi, dok čak 91% stanovništva živi u uvjetima koji premašuju sigurne granice za zdravlje.

Novinarka Beth Gardiner, koja se upravo ovom temom bavi, ilustrirala je tu brojku ističući da je to više nego što nas umre od pušenja, AIDS-a, prometnih nesreća i dijabetesa – zajedno. Statistika pomaže da se definira politika, a ovo je upravo informacija koja bi trebalo osvijestiti ljude o važnosti čistog zraka za naše zdravlje. Gardiner ističe da Amerikanci emitiraju više CO2 po stanovniku međutim on nije direktno otrovan.

S druge strane, Europa je u devedesetima masovno prelazila na dizel, između ostalog da bi smanjila koncentraciju CO2, što je rezultiralo povećanjem količine toksičnog dušičnog dioksida, opasnog zagađivača čiju su štetnost pokušali prekriti i najveće kompanije poput Volkswagena. Kina je već podatke o emisijama štetnih plinova učinila javnim u velikim gradovima, a masovno se donose i odluke o zabrani prometa automobilima na dizelski pogon.

Upijajući ove informacije, čini se gotovo nemoguće da nešto ovoliko bitno, prisutno, opasno i zapravo nepoznato s obzirom na ukupnost posljedica na okoliš i zdravlje, nije više aktualno. Što čekamo? Opet prekasnu direktivu Europe, proteste onih koji slabo razumiju, nekoliko referenduma, marševa koji najmanje imaju veze s temom, da bi nedovoljno jaka kralježnica političara izglasala simbolične zakone. Ako je najbitnije pitanje u državi kakvu zemlju ostavljamo novim generacijama, uvjet da u njoj mogu disati, osjećati se sigurno i zdravo zasigurno bi trebala biti centralna tema.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

SZ
slaven.zadravec
09:05 31.05.2019.

Ipak, za sada od kapitalizma poticana sebičnost, gramzivost, antagonizacija ... još uvijek lako pobjeđuju kada se radi o zakonodavstvu.