Dobrović: Hrvatska je lider u lošem zbrinjavanju otpada u Europskoj uniji

Hrvatska je lider u lošem zbrinjavanju otpada u Europskoj uniji, a uz to ne koristi ni sredstva EU fondova koja su nam na raspolaganju, upozorili su danas Mostovi Nikola Grmoja i Slaven Dobrović na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru. Od 1,9 milijardi eura, koliko nam je na raspolaganju iz EU fondova za važan sektor zaštite okoliša, 900 milijuna kuna je svojevrsni bonus koji se može potrošiti ako se EU fondovi dobro koriste, pojasnio je Grmoja.

- No, budući o iskorištavanju novca nema ni govora, ovaj bonus neće se moći iskoristi za zbinjavanje otpada, već će biti preusmjeren na druge sektore i korisnike. Zato je Hrvatska na samom začelju u EU, a Zagreb se naziva pogrdnim nazivom “prijestolnica smeća”, jer je na samom dnu metropola po recikliranju otpada, svega 10-15 posto, a za usporedbu, Ljubljana je u samom vrhu s čak 60 posto recikliranja - tvrdi Grmoja.

Manipulacija smećem najbolji je opis onoga što državna, regionalna i lokalna vlast čine u pogledu komunalnog otpada, dodao je Slaven Dobrović.

- Gospodarenje otpadom, samo je fraza, a u stvari je kulisa iza koje se oko otpada svašta događa. Ne može se opravdati sustav gospodarenja otpadom kojim upravlja jedna klika, klijentelistička sprega u kojoj su političari, lokalni i regionalni projektanti, kozultanti, kojekavi savjetnici koje sve stavljaju u jedan paket i pretendiraju samo velike investicije, jer oko velikog kolača uvijek ima krupnih mrvica – tvrdi Dobrović. Posve je jasno, nastavlja, da je ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić na sebe preuzeo odgovornost od jedinica lokalne samouprave za izostanak tranzicije u kružno gospodarenje otpadom i buduće loše rezultate.

- Radi se o političkoj motivaciji za ovakvo postupanje ministra Ćorića, jer zaogrnuto u plašt zaštite okoliša, u stvari je političko prepucavanje, koje će donijeti velike štete za okoliš. Još u travnju 2017. u zreloj fazi pripreme bili su javni pozivi za financiranje ekološke infrastrukture iz raspoloživih EU sredstava. Riječ je bila o sustavima odvojenog prikupljanja i obrade prikupljenog otpada - posude, vozila i sortirnice, kompostišta, a i centri za ponovnu uporabu bez čega nije moguće postići obvezujuće stope recikliranja – 50% do 2020. godine, 65% do 2030. Osim najave za posude, ništa od ovih važnih javnih poziva nije otvoreno. Ova infrastruktura je od bitne pomoći svim jedinicama lokalne samouprave da počnu transformirati svoje sustave gospodarenja otpadom prema kružnom gospodarenju otpadom - rekao je Dobrović.

Zaključuje kako se sada definitivno može reći da je ministarstvo svojom odgodom u finaciranju nužne ekološke infrastrukture preuzelo dobar dio odgovornosti od gradova i općina za iznimno slabu promjenu sustava gospodarenja otpadom u smjeru kružne ekonomije.