Dodatne policijske snage na granici sa Srbijom

Nakon najave Austrije da će postrožiti prihvat izbjeglica i primati samo one koji bježe iz zemalja zahvaćenih ratom, a ekonomske migrante vraćati u Sloveniju, a najavili su i gradnju ograde na još četiri granična prijelaza po uzoru na onom Spielfeld-Šentilj, ravnatelj hrvatske policije Vlado Dominić poslao je jučer dodatne snage interventne i granične policije na granicu prema Srbiji. Navodno je angažirano stotinjak ljudi koji će, uz postojeće snage na terenu, nadzirati prostor zelene granice. Noću će je kontrolirati i termovizijskim kamerama.

Balkanska ruta propusta

Da je novi režim Austrije već zaživio, govori i to što je proteklih dana iz Slovenije u Hrvatsku vraćeno oko 200 migranata. Oni se trenutačno nalaze u prihvatnim centrima za strance, a namjera je Hrvatske vratiti ih Srbiji.

Iz Europske komisije izrazili su nezadovoljstvo neispunjavanjem obveza država na tzv. balkanskoj ruti koje su preuzele na mini summitu u Bruxellesu u listopadu prošle godine kada su čelnici država, među ostalim, potpisali da neće preko svojih granica propuštati one imigrante koji ne zatraže azil ili nemaju uvjete za azil, ali i da će prihvatiti 100 tisuća izbjeglica i imigranata, doznaje Večernji. Grčka, prema tom planu, treba smjestiti njih 50 tisuća, dok bi isto toliki broj među sobom morale raspodijeliti države s balkanske rute, od Makedonije, preko Srbije, Hrvatske do Slovenije. Austrija je izuzeta iz tog plana.

– O tome se ništa ne govori, a sve su države potpisale i preuzele obveze – upozoravaju iz Europske komisije.

Istodobno, promijenjen je prijedlog uredbe o osnivanju tzv. europske straže, u što je uvid imao Večernji u Zagrebu. Europska “vojska” – nakon pritisaka država članica – ipak neće imati ovlasti intervenirati na teritoriju države članice čak i ako ona nije zatražila intervenciju. Predviđa se osnivanje interventnih timova za povrat koji bi u državama članicama asistirali pri povratku migranata koji ne zadovoljavaju uvjete za azil u treće zemlje. Država članica na mjesečnoj će bazi izvještavati o planiranom prisilnom vraćanju imigranata i može zatražiti pomoć. Europski timovi pratit će migrante tijekom cijelog procesa, sve do povratka u zemlju podrijetla.

– Sve zemlje schengenske zone trebaju na vanjskim granicama odbijati ulazak državljana trećih zemalja koji ne zadovoljavaju uvjete za ulazak ili nisu predali zahtjev za azilom iako su za to imali priliku – piše u nacrtu zaključa sutrašnjeg summita čelnika 28 država EU u koji je Večernji list jučer imao uvid u Bruxellesu.

To je dosad najsnažniji poziv zaustavljanja nekontroliranog i masovnog ulaska migranata u schengensku zonu, a takva formulacija stvara opasnost da se Hrvatskoj dogodi ono što su se i bivša i sadašnja Vlada trudile pod svaku cijenu izbjeći: da veći broj migranata ostane blokiran pred slovensko-hrvatskom granicom. Hrvatska vlada i dalje radi na scenariju da se to nikako ne dogodi, odnosno da i Hrvatska ne propušta iz smjera Srbije one koji neće moći biti propušteni u Sloveniju. Austrijski kancelar Werner Faymann izjavio je jučer da nema bojazni da strože kontrole ulaska u Austriju destabiliziraju druge države niže niz migrantsku rutu jer su sve države, kako je naglasio, dogovorile “domino-efekt” istovjetnih restrikcija.

Zajedničko rješenje

Premijer Tihomir Orešković prvi će put predstavljati Hrvatsku na summitu koji počinje sutra i traje još u petak, no prije samog summita sudjelovat će večeras na radnoj večeri koju predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i šef Europske komisije Jean-Claude Juncker organiziraju za lidere četiriju zemalja s tzv. balkanske migrantske rute. Uz Oreškovića, bit će tu još slovenski premijer Miro Cerar, srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić i makedonski predsjednik Gjorge Ivanov.

– Hrvatska čini sve da bismo postigli zajedničko europsko rješenje. Za sada funkcioniramo na način da imamo kombinaciju nacionalnih rješenja, ali bit će potrebno postići europsko rješenje – rekao je jučer ministar vanjskih poslova Miro Kovač u Bruxellesu.

– Važno je da jačamo nadzor granice između Grčke i Turske, ali i između Makedonije i Grčke – dodao je Kovač. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk jučer je boravio u Ateni, odakle je poručio da se ne slaže s onima koji žele isključiti Grčku iz schengenske zone jer ne čini dovoljno u zaustavljanju i registraciji migranata i izbjeglica. 

>> 'Siguran koridor za izbjeglice ne smije biti izlika za rasnu profilaciju' 

>> Slovenija obavijestila Hrvatsku o novim postupcima za prijem migranata u Austriji