Dogodio se civilizacijski korak naprijed u normalizaciji svih odnosa u Hrvatskoj

U razgovoru za Večernji list, svakako jedan od najvažnijih osoba u Vladi Andreja Plenkovića potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova i šef nacionalnog  stožer civilne zaštite,  Davor Božinović, govorio je o reformi policije,  pandemiji koronavirusa te odgovorio na kritike predsjednika Milanovića i dijela opozicije na rad Stožera te je uvjeren kako će, unatoč tankoj većini, Vlada do kraja odraditi svoj mandat.  

Počeo vam je drugi mandat kao ministru unutarnjih poslova, koji su vam prioriteti s obzirom na to da ste najavili velike reforme u hrvatskoj policiji? 

Reforma koju sam najavio puno je šire koncipirana od bilo koje dosadašnje. Trenutno sve to detaljno analiziramo i izrađujemo potrebne dokumente vezane uz reformu policijskog rada, ustroja i digitalizaciju. Uz reformu postupanja i ustroja policijskih uprava i postaja te Ravnateljstva policije, Centra za forenzička istraživanja i vještačenja te Policijske akademije idemo i u reformu svih ustrojstvenih jedinica MUP-a, što uključuje daljnje jačanje Uprave za europske poslove i fondove EU-a te Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, posebno u dijelu upravnih poslova. Definitivno je prioritet stvoriti učinkovit i moderan policijski sustav, sukladno stoljeću u kojem živimo, spreman u svakom trenutku efikasno i pravovremeno odgovoriti na stvarne potrebe terena, uzimajući u obzir specifičnosti pojedinih područja. Da bi to postigli, smanjit ćemo birokraciju na minimum i ubrzati radne procese, a to podrazumijeva prije svega digitalizaciju rada. Intencija je također povećati vidljivost policije na terenu, a modernizacijom sustava doprinijeti još jačoj fokusiranosti policije na rješavanje kaznenih djela i prekršaja, te je rasteretiti nepotrebne papirologije. Ovo su važni koraci, potrebni za što bolju funkcionalnost policijskog sustava, a to je u očima građana najvažniji parametar. S tim ciljem, zamisao je i da se dio upravnih poslova poput izdavanja osobne iskaznice, putovnice, vozačke dozvole i sličnih dokumenata prebaci na druga tijela. Za taj proces nužno će biti potrebno ispuniti niz uvjeta, među najvažnijima su sigurnosni standardi, kako ni u jednom trenutku integritet osobnih podataka ne bi bio doveden u pitanje.

Video: Davor Božinović o migrantima i sramotnom transparentu

Video: Ivica Beti

Isto tako, najavili ste i umrežavanje i modernizaciju sustava civilne zaštite, zajedno s izradom novog zakona o civilnoj zaštiti, ali i pomlađivanje kadrova u cijelom sustavu, uz rješavanje pitanja mirovina i otpremnina policijskim službenicima koji su ispunili uvjete za mirovinu?

Što se tiče modernizacije i umrežavanja sustava civilne zaštite, to su procesi koji su već započeli i na koje je stavljen poseban naglasak. Znatna financijska sredstva za opremanje bit će osigurana iz EU fondova, za sada je kroz projekte aplicirano za gotovo 200 milijuna eura, a u pripremi su projekti i za iduće proračunsko razdoblje.  Postojeći Zakon o sustavu civilne zaštite prilagodit ćemo novim okolnostima i učini ga u potpunosti razumljivim, pri čemu će primarni fokus biti na sigurnosti svakog građanina RH i naših gostiju. Dosadašnje naučene lekcije i stečeno iskustvo pokazalo je na što trebamo staviti naglasak prilikom normativnog uređenja sustava civilne zaštite, sve s ciljem usklađenog djelovanja državne i lokalne razine, u odnosu na upravljanje rizicima prije, tijekom, i nakon izvanrednog događaja.

Time ćemo postići maksimalnu kompatibilnost s rješenjima koja se primjenjuju u EU. Novi prijedlog Zakon o sustavu civilne zaštite donijet će novine, između ostalog određena rasterećenja jedinica lokalne i područne samouprave, revidiranje mjera i aktivnosti civilne zaštite, ujednačavanje materijalnih prava pripadnika operativnih snaga, mogućnost visokog obrazovanja unutar sustava civilne zaštite,  jasnije definiranje uloge državne i lokalne razine, uključujući i stožere civilne zaštite. Što se tiče odlaska u mirovinu, policijskim službenicima omogućili smo kroz zakonom utvrđenu otpremninu znatno veći iznos od ranije isplaćivanih. U razdoblju od siječnja do kolovoza prethodne godine, umirovljeno je ukupno 1113 policijskih službenika, a njih 628 podnijelo je u ovoj godini zamolbe za prestanak službe s pravom na mirovinu. S ciljem optimalnog funkcioniranja policije od 2018. godine kontinuirano se objavljuju javni natječaji za školovanje budućih policajaca, pri čemu se prilično ulaže u njihovo osposobljavanje i edukaciju, kako bi se što uspješnije suočavali s izazovima policijskog posla. Od 2018. godine primili smo u službu 1099 vježbenika, dok se još njih 762 trenutno školuju za policijske službenike te se njihov prijam u službu očekuje tijekom jeseni. Time povećavamo ukupnu sposobnost i efektivnost policijskog sustava. 

Nakon mnogo bezuspješnih pokušaja, ponovno ste najavili snimanje postupanja policije, zašto mislite da će ovog puta biti uspješno?

Cilj nam je sada, u sklopu reformi u koje smo krenuli odmah na početku ovoga mandata, u potpunosti implementirati snimanje postupanja policijskih službenika u svakodnevnom radu. To će zasigurno pridonijeti transparentnosti rada policije i povećati profesionalnost. Uvijek smo si postavljali realne ciljeve čije je ispunjavanje bilo nužno kako bi pratili korak sa zahtjevima i interesima građana, sigurnosti zemlje, samog sustava i policije. I ostvarili smo ih, pa i kad su u pitanju bili problemi koji su sustav opterećivali desetljećima, poput opremanja policije, što smo uspjeli kroz snažno povlačenje sredstava iz europskih fondova za opremanje granične policije, kao i drugih policijskih rodova. Ponosni smo na to da danas imamo jednu od najsuvremenije opremljenih granica u Europi, kako kadrovski, tako i tehnički. Vjerujem da će biti uspješno sve što planiramo.  

Stalno se spominje problem manjka policijskih službenika i na terenu, što se pokazalo u vrijeme pandemije korona virusa i lockdowna kada su policajci osim čuvanja granice i svakodnevnih obaveza morali kontrolirati ljude u samoizolaciji. Hoćete li to promijeniti?

Cilj nam je ojačati operativu, a to su prvenstveno policijske postaje, jer one su nositelji posla. Snažnija operativa vodi prema bržoj i kvalitetnijoj usluzi za građane. To je svakako jedan od jačih argumenta u prilog potrebi preustroja policijskog sustava u koji smo krenuli.

Kako komentirate izjavu bivšeg ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića koji je rekao da u najavljenoj reformi policije nema "ništa novo" pozdravivši što ćete  "napokon iz skladišta izvući nešto što je prije šest godina napravljeno".

Po svom dolasku, u MUP-ovom skladištu sam mogao pronaći prazne police, a činjenica da ovaj razgovor vodimo na početku drugog mandata govori sama za sebe. U svom dosadašnjem mandatu sve što sam najavio javno, a to sam činio namjerno da bi stvorio pozitivan pritisak javnosti na sve nas u sustavu, sam i ispunio. Tako će biti i s ovom reformom koja je, kao što sam već naglasio, sveobuhvatna, a to znači da će zahvatiti cjelokupan sustav MUP-a. Sve koje zanima, mogu ovaj proces pratiti od početka, dapače, pozvani su.

Na proslavi Oluje sudjelovao i potpredsjednik Hrvatske vlade iz SDSS-a, Boris Milošević , dok će u Grubore ići ministar Tomo Medved. Koliko je, prema vašem mišljenju, to uistinu korak naprijed prema budućnosti? 

Dogodio se civilizacijski korak naprijed u normalizaciji svih odnosa u Hrvatskoj. Ova Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem i Hrvatska demokratska zajednica, kao vodeća i najjača politička opcija, neupitno su pokazali da imaju i snagu i državničku odlučnost.  Jednako tako cijelo hrvatsko društvo pokazuje visoku razinu zrelosti. Ovo je vrijeme snažnih gesti koje govore da nakon četvrt stoljeća sve žrtve u Domovinskom ratu zaslužuju pijetet, ljudskost u sagledavanju događaja, i prije svega mir. To je poruka pobjednika. 

Kako komentirate reakcije pristigle iz Beograda zbog sudjelovanja predstavnika Srba na proslavi Oluje? 

Hrvatska je uspješna zemlja, pobjednica u ratu, članica EU i NATO-a i nema razloga za bilo kakve frustracije, dapače, imamo snage suočiti se s prijeporima u svojoj prošlosti, no još više imamo razloga graditi svoju budućnost kao suvremena europska zemlja u kojoj svi žele živjeti jer se u njoj dobro i sigurno osjećaju.  Hrvatska još uvijek traži svoje ubijene i nestale, to ne zaboravljamo, mnogi još traže istinu i od toga nećemo odustati. Inače, mi smo zadovoljni kad naši sunarodnjaci, kroz demokratske procedure, samostalno pronalaze putove unapređenja suradnje s institucijama država u kojima žive, a pogotovo tamo gdje sudjeluju u vlasti. Što bi mi trebali? Uvjeravati ih da je loše činiti ono što oni smatraju da za njih može biti dobro? Mi smo fokusirani na ekonomske i druge izazove koji su pred svim građanima Hrvatske i tu smo postavili temelje da, kao veoma vidljiva članica EU, pokrenemo potrebne reforme i osiguramo bolji životni standard za sve naše ljude. 

Da li bi HDZ učinio isto da je morao u koaliciju s Demokratskim pokretom koji je a priori odbijao bilo kakvu suradnju sa Srpskom i ostalim manjinama u Hrvatskoj? 

HDZ je odnio čistu i jasnu pobjedu na izborima, i nije koalirao s Domovinskim pokretom, stoga se ne moramo poigravati s hipotetskim pitanjima. Mi nastavljamo suradnju s nacionalnim manjinama jer to je put da svi u Hrvatskoj gradimo stabilno i prosperitetno društvo. Prošlost vodi prema sutrašnjici, ako je put obrnut, nećemo na kraju nigdje dospjeti. Naš je motiv i trajna zadaća izgrađivati pozitivan odnos prema budućnosti.

HDZ je na izborima uvjerljivo pobijedio. Da li ste očekivali takvu pobjedu i što je presudilo takvim rezultatima? 

Vrijeme nam jasno dokazuje da se ozbiljna izborna pobjeda mogla očekivati. Naš program nisu bila uobičajena izborna obećanja, već nastavak i daljnje razvijanje politike koja je Hrvatsku u proteklom mandatu učinila boljom, bogatijom, sigurnijom i uspješnijom zemljom. Nakon niza ozbiljnih i riješenih izazova, na kraju prvog mandata Plenkovićeva Vlada je  pokazala sposobnost voditi zemlju kroz dosad neviđenu zdravstvenu i ekonomsku krizu. Pogledajte samo tih 30 dana od 5. srpnja do 5. kolovoza, od korektno provedenih izbora, početka novog mandata Vlade i saziva parlamenta u rekordnom roku, do ispregovaranih 22 milijarde eura za Hrvatsku u Bruxellesu, pa sve do proslave Oluje u drukčijem ozračju i snažnim ekspresijama.  Sve se dogodilo uvjerljivo, na vrijeme, bez zastoja i prepreka, a u ovoj neobičnoj godini korone možemo reći da smo i šampioni turizma. Rezultat je to promišljenog upravljanja situacijama najbolje što se može i sve su to građani prepoznali.  

U koaliciji imate 76 ruku u saboru, to je jako tanka većina. Vjerujete li da će HDZ uspjeti provesti sve reforme i vladati 4 godine s takvom većinom, ili očekujete da će se ta većina podebljati? 

Imamo dovoljnu većinu u parlamentu. Dobronamjerna i transparentna daljnja potpora izabranih zastupnika je dobrodošla, ali sigurno neće biti nikakvog trgovanja. Živimo u izazovnim vremenima, i ova Vlada će iznositi prijedloge kako bismo što bolje prebrodili period korona krize, stoga vjerujem da će ti prijedlozi privući potporu saborskih zastupnika. Radimo s istim interesom, na dobrobit naših građana i države. Imamo operativno iskustvo, dobar uvid u sve ključne točke u kojima su potrebne promjene i Vlada će provesti najavljene reforme te odraditi puni mandat, o čemu svjedoči već i početak u kojem nema praznog hoda. Prvi je korak prebroditi krizu koju je u cijelom svijetu izazvala pandemija korona virusa, to ne znači da paralelno nećemo stvarati bolju i efikasniju strukturu gospodarstva, javnih usluga, obrazovanja, državne i lokalne uprave. U prve četiri godine mandata napravili smo itekako ozbiljne poteze koji su nas doveli naprijed, u sljedeće četiri dovršit ćemo cijelu dionicu.  

Koliko je Hrvatska bliže odnosno daleko od ulaska u Schengenski prostor? Hoće li Hrvatska uspjeti ući u Schengen za vašeg četverogodišnjeg mandata?

U prvom mandatu odradili smo veliki posao ispunjavanja tehničkih uvjeta, paralelno sa zahtjevnom obranom hrvatskih i vanjskih granica EU pred migrantskim pritiskom. I jedno i drugo je pokazalo da Hrvatska ima jednu od najsposobnijih graničnih policija u Europi. Postoje svi argumenti za tu finalnu, političku odluku o ulasku Hrvatske u Schengen. I migrantska i pandemijska kriza pokazale su koliko je to Europi u interesu.  

Kakva je trenutno situacija s migrantima i očekujete li novi val?

Tijekom ožujka i travnja, u vrijeme 'lockdowna' u našem susjedstvu, migranti su bili u kampovima, pod kontrolom policija tih zemalja i migrantski je pritisak gotovo potpuno stao. Od trenutka relaksacije mjera u susjednim zemljama, ponovo je krenuo i danas je broj nezakonitih ulazaka u Hrvatsku 14 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine. Novi val migranata kakav smo vidjeli prije 5 godina ne očekujemo, ali kako se granice susjednih zemalja nedostatno štite ne očekujemo ni manji pritisak na hrvatsku granicu. Zbog takve situacije svakodnevno je na terenu granična policija, opremljena, spremna i fokusirana na zaštitu i sprječavanje ilegalnih prelazaka na naš teritorij.

I dalje stižu kritike na rad policije. Zadnja je bila od strane Dokumenta koji su podigli kaznenu prijavu DORH-u tvrdeći kako hrvatska policija koordinira sa "maskiranim i naoružanim paravojnim formacijama koji zlostavljaju migrante". Ima li Hrvatska uistinu paravojnu formaciju koja maltretira i terorizira migrante?

To je nonsens, Hrvatska nema nikakvu paravojnu formaciju. Mi smo uređena europska zemlja čija policija postupa prema hrvatskim i europskim zakonima. Poduzimamo sve kako ne bi dolazilo do situacija u kojima građani osjećaju nelagodu ili trpe štetu zbog prolaska migranata. Bilo je takvih slučajeva u slabo nastanjenim dijelovima uz državnu granicu, no tamo smo u suradnji s lokalnom zajednicom povećali prisustvo policije.  

Predsjednik Milanović nazvao je Nacionalni stožer paraustavnim, dok su Most i Domovinski pokret zatražili ukidanje stožera. Hoće li se to odraziti na njegov rad i kako vidite djelovanje i ulogu Stožera u budućnosti ako Ustavni sud potvrdi tezu predsjednika Milanovića? 

Prejudicirati odluke Ustavnog suda bilo bi neozbiljno, a također ulaziti u komentare zahtjeva onih koji nisu dali nikakav doprinos kad je bilo najteže. Ulogu Stožera u budućnosti vidim kao i sada u očuvanju života i zdravlja ljudi. Ovaj način rada je polučio rezultate, povezao je, pod neposrednim nadzorom Vlade, u efikasnu cjelinu zdravstveni sustav i sve ostale službe koje su nužne da bi sve funkcioniralo u praksi. Rad i legitimnost Stožera utemeljeni su na dva zakona i Ustavu. Stožer civilne zaštite RH nije tijelo koje je Vlada ad hoc osnovala zbog epidemije korona virusa, već je to stručno, operativno i koordinacijsko tijelo koje postoji temeljem Zakona o sustavu civilne zaštite.

Ni u jednom trenutku pandemije nismo imali preopterećeni zdravstveni sustav, što je bio drastičan problem pred kojim su pokleknule i najrazvijenije zemlje. U različitim europskim zemljama različito je riješeno upravljanje ovom zdravstvenom krizom. No kod svih je uočljivo da je upravljanje situacijom čvrsto u rukama izvršne vlasti, kao i da se svaka vlada u odlukama oslanja na procjene stručnjaka, bez obzira koju to formu imalo. Naš model daje rezultate, a jedan od najvrjednijih je visoka svijest i odgovornost građana. Od prvoga dana, koliko god je to bilo moguće, nastojali smo ovom situacijom upravljati pomoću preporuka i stalne komunikacije s ljudima, umjesto represijom i zabranama jer one ne doprinose razumijevanju, a rađaju revolt. Ali, isto tako, nije dobro kad se s relevantnih adresa šalju dvosmislene poruke o ozbiljnost bolesti od koje dnevno umiru tisuće ljudi u svijetu, jer ima ne mali broj onih koji, iz raznih razloga, jedva čekaju da ih netko ohrabri u njihovim sumnjama u nužnost pridržavanja epidemioloških mjera ili čak u postojanje virusa. Stjecajem okolnosti vezanih za posao u Stožeru, nažalost, svjedočimo da takvih pojedinaca i skupina nema baš malo.

Koliko je bio dobar potez što je doktorica Maja Grba-Bujević bila na listi HDZ-a i ušla u Sabor? Da li to potvrđuje da je Stožer u neku ruku bio politički, HDZ-ov Stožer?

Doktorica Grba Bujević svoju je ekspertizu dokazala u godinama liječničkog rada, radi se o uspješnoj specijalistici intenzivne i hitne medicine, a ova teška situacija nije joj bila prva u životu, sudjelovala je u Domovinskom ratu i bila angažirana u migrantskoj krizi. Njezin doprinos radu Stožera u vrijeme korona krize cijela je javnost mogla vidjeti i ocijeniti, stoga je potpuno deplasirano povezivati njezin sadašnji odlazak u Sabor s navodnom politizacijom Stožera. Niti je ona prvi ni jedini liječnik koji je ušao u Sabor, a niti je puno zastupnika koji su prije mandata ostavili takvog traga u svojim primarnim profesijama, kao što je slučaj s Majom. Parlament je svakako dobio kvalitetnu osobu i zastupnicu.    

Epidemiolog prof. dr. Krunoslav Capak upozorio je kako se na jesen može očekivati drugi val koji bi, prema sadašnjim predviđanjima, mogao biti žešći. Što možemo očekivati na jesen? Hoće li biti novi lockdownu?

Epidemiolozi neprestano prate i procjenjuju što se događa u određenim regijama, na različitim vrstama okupljanja i događanjima, kakve su posljedice određenih pooštravanja ili popuštanja mjera, što se događa u susjedstvu, u Europi i u cijelom svijetu. Upravljanje cijelom tom situacijom koja traje već više od šest mjeseci, svrstalo nas je među uspješnije zemlje u borbi protiv pandemije.  Nije nam cilj zagorčavati normalan život koji su ljudi jedva dočekali nakon mjeseci zatvorenosti, već nam je cilj očuvati njihovo zdravlje. Na svaki način nastojimo održati balans između kvalitetnog funkcioniranja života, gospodarstva i zaštite od zaraze. To je vrlo kompliciran, delikatan i svakodnevni zadatak. Trenutna epidemiološka situacija u Hrvatskoj je pod kontrolom i to bi bila najtočnija ocjena. Gasimo žarišta, pratimo situaciju i prilagođavamo mjere. To ćemo činiti i ubuduće. 

Najveća žarišta infekcije koronavirusa dolaze sa svadbi i noćnih klubova, razmišljate li o totalnoj zabrani njihovih održavanja?

Zabrana nam je uvijek zadnja opcija. Smatram da se prevencijom može puno toga postići, a tome i služe inspekcijski nadzori koje provodimo. Kad to nije dovoljno, onda se ide s nadopunama mjera, kao što je sada sugerirano da ne rade zatvoreni dijelovi noćnih klubova, ali i postupanje prema ugostiteljskim objektima u kojima se utvrdi zaraza COVID-om 19. Svjesni smo da nije lako postići određene obrasce ponašanja, nužne u uvjetima epidemije, a opet toliko specifične za mnoge ljude. Mladenci traže svoje, mladi se ljudi ne vide u izlascima koji podrazumijevaju fizičko distanciranje, starijima i bolesnima teško pada odvojenost od obitelji, unuka, i obratno. Mi sve to razumijemo, nikome ništa niti želimo, niti možemo, niti hoćemo uskratiti, ali s pozicije odgovornosti koju nosimo moramo neprestano ukazivati  da su bliski kontakti i okupljanja, pogotovo u zatvorenim prostorima, najpogodniji za širenje infekcije i da je pridržavanje propisanih epidemioloških mjera, nažalost, još uvijek jedini način da se najviše toga nastavi odvijati pod epidemiološki prihvatljivim uvjetima, da se objekti i poslovanja ne zatvaraju, a da se sa zdravstvenog aspekta situacija drži pod kontrolom.

Kako ste zadovoljni, do sada, dolaskom i ponašanjem stranih i domaćih turista ?

U Hrvatskoj trenutačno nema aktivnih žarišta koja bi nastala zbog boravka stranih gostiju. Međutim, rizik i dalje postoji i poželjno je da se ljudi zbog sebe i drugih, pridržavaju preporuka epidemiologa. U ovim vremenima, kada se svaka zemlja bori za turističke prihode i na razne načine potiče svoje građane da ljetovanje provedu kod kuće, hrvatski brend „sigurnost“ potvrdio se na našim tradicionalnim tržištima. To potvrđuje i velik broj gostiju koji su Hrvatsku izabrali kao svoju sigurnu destinaciju, pa čak i u doba pandemije.