'Dogovor o Siriji neće biti moguć bez Irana'

Pri kraju svog mandata, iranski veleposlanik u Hrvatskoj Mohsen Sharif Khodaei u intervjuu za Večernji list komentirao je odnose Irana s međunarodnom zajednicom, SAD-om, Europskom unijom i Hrvatskom. Prije početka razgovora, veleposlanik Khodaei poželio je svim građanima Republike Hrvatske čestit Božić, ugodne blagdane te izrazio najljepše želje za novu 2014. godinu.

Hoće li Obama posjetiti Iran? Postoji li mogućnost da se dvojica predsjednika sastanu negdje na neutralnom terenu?

Ovo je samo glasina plasirana iz američkih medija koju su prenijele i neke hrvatske novine. Kao takvu ju treba i shvatiti. Diplomatski odnosi između dviju zemalja još nisu uspostavljeni. Napominjem da su na marginama sastanka u UN-u predsjednici Islamske Republike Irana i Sjedinjenih Američkih Država uspostavili kontakte te kasnije razgovarali telefonom. Ti su razgovori bili vrlo korisni.

Hoće li približavanje Irana i SAD-a riješiti rat u Siriji?

Bez obzira na razvoj odnosa između Irana i Amerike, svoj pogled na rješavanje sirijskog problema obznanili smo svijetu. Spremni smo dati doprinos diplomatskim i političkim razgovorima između svih zainteresiranih strana. Sirijski problem ne može se riješiti vojno, već samo političkim razgovorima. Na žalost, danas u Siriji djeluje više od 80 terorističkih grupa. To je upozorenje ne samo susjednim državama već i Europi, Americi i ostatku svijeta.

Kakav je ambijent u Iranu nakon potpisivanja sporazuma sa Zapadom?

Ozračje u Iranu je dobro, obećavajuće i pruža nadu, no postoje pojedinci i grupe čiji pogledi na taj sporazum u Ženevi nisu jako optimistični. Smatraju da bi se na djelu trebala vidjeti dosljednost pregovaračke strane grupe 5+1, posebice Amerike. Moramo biti svjedoci njihovih konstruktivnih djelovanja prema provođenju ovog sporazuma i otklanjanja sankcija. Sporazum u Ženevi bio je tek prvi korak u rješavanju nuklearnog pitanja te problema između Irana i druge pregovaračke strane.

Osjećaju li se u Iranu posljedice sankcija i je li zbog toga iranska strana pristala na kompromis? Jesu li Iranci prigrlili reforme?

Iran već nekoliko godina vodi razgovore s grupom 5+1. Jedno od obećanja koje je predsjednik Rohani u svojoj izbornoj kampanji dao bilo je rješavanje pitanja iranskog nuklearnog programa. Predsjednik je to stavio kao prioritet svog djelovanja i u 100 dana mandata postigao u Ženevi sporazum kao prvi korak u rješavanju ovog pitanja. Većina iranskog naroda na temelju tog obećanja pružila mu je punu potporu i dala svoj glas na izborima.

Kakav je stav vrhovnog vođe Hamneija glede približavanja Amerike i Irana te bi li do toga došlo da on nije dao svoj blagoslov?

Vrhovni vođa Islamske Republike Iran, ajatolah Hamnei poticao je pregovore Irana i grupe 5+1. Iranski su pregovarači tijekom pregovora imali i imat će njegovu podršku dok god smatra da će iranski principi i interesi biti sačuvani i poštovani. Potrebno je objasniti da će se pregovori između Irana i grupe 5+1 u Ženevi o miroljubivom nuklearnom programu nastaviti.

Hoće li Iran, nakon što je postigao dogovor o svom nuklearnom programu te nakon uništenja sirijskog kemijskog naoružanja, tražiti da se to primijeni i na Izrael?

Iran je inicijator ideje o Bliskom istoku bez nuklearnog i kemijskog oružja. Zato je predložio razoružavanje svih država koje to oružje posjeduju. Trenutačno Izrael posjeduje više od 200 bojnih glava, a nije potpisnik Ugovora o neširenju nuklearnog oružja. To pokazuje dvostruka mjerila Amerike i Zapada prema nuklearnim programima u regiji i svijetu. Mi se jako protivimo tom stavu, iranski moto je “Nuklearna energija za sve, ali nuklearno oružje ni za koga” i to će se stalno ponavljati.

Sukobi između sunita i šijita u svijetu sve su žešći. Bi li ih poboljšanje odnosa između Saudijske Arabije i Irana moglo zaustaviti? Kako procjenjujete odnose Irana i zemalja regije?

Politika Irana teži smanjivanju tenzija, zaustavljanju sukoba između muslimana te postizanju trajnog mira. Na žalost, neke države u regiji su podupirale razne terorističke grupe poput Al-Qa’ide i salafista, posebno u Siriji. To je dodatno pojačavalo napetosti. Nastavak sukoba šijita i sunita opasnost je za njihovo širenje u države poput Libanona i Iraka, ali i druge države. Ti bi se sukobi čak mogli približiti i nekim europskim državama koje se nalaze u blizini kriznih područja, pa čak i proširiti na njih. Moraju se uložiti napori da te grupe, koje su ušle u Siriju iz inozemstva, što prije napuste tu zemlju. Al-Qa’ida je grupa koja ne samo da je protiv šijita nego je i protiv muslimana sunita kao i protiv ostalih nacionalnih i vjerskih manjina. Iran ulaže napore da sa svim susjedima, uključivši i Saudijsku Arabiju, ostvari prijateljske odnose. Naši odnosi s Turskom i Katarom su jako dobri, osobito ekonomski odnosi s Turskom, s kojom je trgovinska razmjena prešla 40 milijardi dolara godišnje.

Odnosi Irana i Hrvatske dobri su u politici i kulturi, ali u gospodarskom segmentu ima dosta prostora za rast

Vjerujete li da će doći do Ženeve 2, sastanka na kojem bi se razmatrao kraj rata u Siriji?

Bude li pozvana sirijska vlast i predstavnici utjecajnih država, uključujući i Iran, može se biti optimističan. U suprotnom, značajan preokret ne može se očekivati. Iran smatra da su jedini način rješavanja sirijske krize diplomatski dogovori svih sukobljenih strana.

Zašto je Iran stao na stranu sirijskog režima?

Naš je stav da Bashar al-Assad do kraja svog mandata kao legalno izabrani predsjednik može nastaviti s djelovanjem, a nakon toga Sirija na slobodnim i demokratskim izborima svih građana treba izabrati svog predsjednika.

Kako procjenjujete odnose Irana i Hrvatske?

Odnosi Irana i Hrvatske su kontinuirano dobri. Iran je prva azijska i islamska država koja je priznala Hrvatsku, od uspostave diplomatskih odnosa prošle su već 22 godine. Ja sam peti veleposlanik Irana u Republici Hrvatskoj i tu sam već gotovo četiri godine. Iran je važna zemlja zbog svog povijesnog, kulturnog i geopolitički značajnog položaja. Ima puno potencijala, poput nafte, plina, rudnika, ima stručnu i sposobnu mladu radnu snaga. Iran je i veliko tržište s više od 75 milijuna stanovnika. S druge strane, Hrvatska je također važna država jugoistoka Europe zbog svojeg geopolitičkog položaja. Odnosi dviju zemalja na području politike, kulture i međuparlamentarne suradnje dobri su, ali u gospodarskom segmentu ne bilježe baš značajan rast. Dijelom je razlog prioritet Hrvatske, članstvo u EU, a dijelom su razlog i ekonomske sankcije EU koje su bile nametnute Iranu. S obzirom na sadašnje pozitivno raspoloženje međunarodne zajednice i potpisivanje sporazuma u Ženevi, očekuje se pozitivan trend. Stvorena je pozitivna atmosfera radi veće suradnje sa svim zemljama međunarodne zajednice, uključujući i Hrvatsku. Puno industrijskih i gospodarskih subjekata iz svijeta, a posebice iz europskih zemalja, posjećuje Iran i očekuje se da hrvatske tvrtke također aktivno sudjeluju u poslovima.