Država će davati socijalne stanove za ljude pod ovrhom

Nova Vlada neće zabraniti ovrhu nad prvom nekretninom, što su Most i HDZ najavljivali tijekom kampanje, ali dogovara se izmjena Ovršnog zakona prema kojoj će država priteći u pomoć socijalno ugroženim građanima koji završe na cesti tako što će im osigurati nužni smještaj. Detalji novog zakonskog rješenja još nisu objavljeni, a šef Mosta Božo Petrov kazao je da su mediji krivo procijenili da se želi zaštititi prvu nekretninu.

– To se ne može napraviti. Ona namjerno može biti vila od nekoliko milijuna. Ja ne razumijem zašto bi banke uopće htjele nekoga kreditirati ako se to tako postavi. Zaštitit ćemo građane kojima prijeti deložacija da ne ostanu bez krova nad glavom – kazao je Petrov.

Prisilna naplata neučinkovita

Spominjanje zabrane, koje je bilo i u HDZ-ovu izbornom programu, izazvalo je veliku sumnjičavost u bankarskim krugovima jer bi ona vodila pogoršanju kreditnih uvjeta za mlade obitelji. Kako neslužbeno doznajemo, ovršene bi obitelji dobivale državne stanove po socijalnim kriterijima, a ti se detalji još usuglašavaju.

Nadležni resori ne znaju koliko se točno godišnje ovrši prvih nekretnina jer se dosad nije vodila takva evidencija. Premda se kod nas godišnje pokrene 20-ak tisuća ovrha nad nekretninama, prisilna se prodaja na kraju provede nad 300 do 400 nekretnina. Pretpostavlja se da bi zbog ovrha država svake godine morala zbrinuti stotinjak ovršenih obitelji, ali precizne brojke nitko nema. Stanovi ne bi trebali biti problem jer oni postoje. DUUDI ima na raspolaganju 906 slobodnih stanova, od čega je njih 340 u potpunom državnom vlasništvu.

U ovom trenutku preko Finine elektroničke javne dražbe prodaje se 685 ovršenih nekretnina, no dosadašnje iskustvo s ovrhama pokazuje da je prisilna prodaja nekretnina najsporiji i najneučinkovitiji oblik naplate dugova. Ljudi nerado kupuju ovršene nekretnine, ruši im se vrijednost ili one izazivaju velike konflikte, pogotovo ako se vlasnici odbijaju iseliti. Mimo toga, problem je što ne postoji donja granica duga koji se može naplaćivati iz nekretnine pa se događaju apsurdne situacije da ljudi gube kuće zbog sitnih dugova.

Ovrha nad računima

Neslužbeno doznajemo da ni budući Ovršni zakon ne bi propisivao minimalan iznos duga koji se može naplatiti prodajom nekretnina, ali će se vjerovnici uputiti da dug prvo pokušaju naplatiti iz druge imovine. Ovrha nad novčanim sredstvima puno je učinkovitija jer se putem Fine blokiraju svi računi dužnika i primanja iznad zaštićenog iznosa odlaze na otplatu duga. Sad je od ovrhe izuzeto dvije trećine prosječne plaće u državi, približno 3700 kuna, a novi bi zakon zaštićeni dio primanja podigao na tri četvrtine plaće, odnosno oko 4200 kuna. Blokirani građani duguju 40 milijardi kuna, no polovica tog duga odnosi se na oko 4000 građana. Malih dužnika s dugom do 2000 kuna nešto je manje od 50.000, a 70.000 građana duguje do 10 tisuća kuna. Dosad je 640 dužnika ušlo u postupak osobnog bankrota i to zbog 307 milijuna kuna duga, a stotinjak predmeta dospjelo je i na sud, koji će procijeniti hoće li i pod kojim uvjetima doći do otpisa dugova.

>> Sud inzistirao na dražbi za pola kuće zbog 10.700 kuna