Dojmovi s prve sjednice Sabora: Novi saziv znatno bolji od prošlog

Za nama je prvi tjedan rada novog saziva Sabora. Istina, trajao je samo dva dana, no i to je bilo dovoljno da se u Saboru dogodi i čuje svašta. Štoviše, u srijedu je saborska sjednica trajala skoro 14 sati jer je jedina točka dnevnog reda bila rasprava o programu nove Vlade, kao i glasanje o povjerenju tom programu i toj Vladi. Rasprava je završila glasanjem malo poslije 23 sata kada je 76 zastupnika i zastupnica odlučilo da mandat za vođenje države dobivaju Plenković i njegov tim.

Istodobno, 59 zastupnika izjasnilo se da to ne podržavaju. Zamolili smo politologinju i komunikologinju Smiljanu Leinert Novosel da ocijeni prvi tjedan rada novog saziva Sabora, tim više što je u ta dva dana bilo optužbi za prijetnje, napuštanja koalicijskih partnera, osnivanja prvog ženskog saborskog kluba u povijesti, prepirki oko toga treba li nositi maske, uručivanja darova predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću, verbalnih okršaja na relaciji Hrvoje Zekanović i Milan Vrkljan – Milorad Pupovac, kašnjenja s dostavom programa Vlade, oporbenog rešetanja mandatara te njegova samouvjerenog i ponekad zajedljivog uzvraćanja...

– Puno je bolja pretpostavka da je ovo znatno kvalitetniji saziv od prošlog jer je u Sabor ušao velik broj profesionalno izgrađenih pojedinaca i pojedinki koji su garancija drukčije i nove kvalitete. Možda najmanje trebamo očekivati od onih koji se stalno ponavljaju, a puno više usmjeriti pogled k novima koji su ušli u saborske klupe. Jasno se može vidjeti da će najaktivniji biti saborski zastupnici i zastupnice platforme Možemo! i Mosta, dok će HDZ zbog velikog iskustva i dominantne pozicije nakon ovih izbora moći funkcionirati ležerno, sadržajno i konkretno. To je trenutak da HDZ pokaže znanje i iskoristi povoljne financijske okolnosti iz EU te da napravi reforme o kojima su puno pričali, ali se malo toga ostvarilo. Iskreno se nadam da će zajednički interes biti ispred stranačkog ili osobnog. Pozitivne, pametne i dobronamjerne prijedloge oporbe treba uzimati u obzir i prihvaćati ih, a ne gotovo automatski odbijati samo zato što su oporbeni. To će biti test uvažavanja i drukčijeg funkcioniranja u Saboru – kazala je politologinja.

Žene dosad nisu bile solidarne

– Oni koji već imaju jasne ciljeve što žele postići u Saboru, ti su se odmah uključili, došli su s prijedlozima i žele biti prepoznatljivi. Tomislav Tomašević sve bolje komunicira, uz to što ima veliku mobilizacijsku energiju. Njegovi su nastupi i sve bolje koncipirani. Drugi su išli na to da ih se za početak primijeti. Prvi ženski saborski klub htio je skrenuti pozornost na sebe davši darove Jandrokoviću, što je bilo simpatično, no njihovo grupiranje mora proći test mogućnosti da kvalitetno i dugotrajno funkcioniraju. Dario Zurovec se očito htio odvojiti od grupacije Orešković – Puljak smatrajući daima dovoljno jak imidž da u Saboru samostalno radi ono u čemu je najbolji. Vjerojatno je naslutio da bi tu moglo biti problema u odnosima. On se očito želi baviti sadržajem, što mu je dosad i išlo na lokalnoj razini. Andrej Plenković je ovaj put na krilima uspjeha iz Bruxellesa pomalo trijumfalistički započeo prezentaciju pred Saborom. Pozitivno je biti optimist, ali treba biti svjestan i problema te realizacije onoga što najavljujete. Svi su zastupnici i zastupnice još pod određenom dozom adrenalina zbog postignutog uspjeha na izborima pa reagiraju naglo i svemu pridaju preveliku pozornost želeći se čvrsto pozicionirati. Nikola Grmoja nakon početnog neiskustva sad očito vlada situacijom. Komunicira vrlo precizno i energično te tim svojim stilom pridobiva veliki broj birača. Što se tiče Katarine Peović, dojma sam da ona komunicira vrlo direktno, čak i isključivo, smatrajući da je na valu takvih uvjerenja i došla Renata je osmislila ekološke sojine svijeće kao poklone i suvenire, a Marko razvija info stup i klupu Smile Outy u Sabor, no život je kompromis, dogovor i prilagodba. Veći postotak žena u Saboru je dobrodošao, ali one moraju osvijestiti da moraju solidarno komunicirati i zajednički interes staviti u prvi plan, a ne inzistirati na različitim stavovima. Jer praksa je pokazala da su, kada je bilo riječi o ženskim temama, zastupnice glasale u skladu sa stranačkom politikom, a ne ženskim interesom – rekla je Leinert Novosel.

Ne zna se tko je kako glasao

No vratimo se na glasanje o podršci Vladi i njezinom programu. Iz brojki onih koji su glasali za i onih koji su glasali protiv, a znajući da Sabor ima 151 zastupnika i zastupnicu, može se iščitati da se u glasanje o novoj Vladi 16 zastupnika nije uključilo. Nisu glasali. Poželjeli smo doznati o kojih je to 16 zastupnika riječ te jesu li u trenutku glasanja bili u Saboru, ali nisu iskoristili mogućnost glasanja, ili tada uopće nisu bili na Markovu trgu. Zamolbu da nam daju na uvid te podatke poslali smo saborskoj Službi za medije, no dobili smo neočekivan odgovor.

– Ne raspolažemo poimeničnim popisom o glasanju ili neglasanju zastupnika jer se jučer u Saboru nije glasalo poimenično, nego se zbog izvanrednog razmještaja zastupnika u dvorani i povezanih prostorija uslijed epidemioloških mjera do daljnjega glasa kombinirano elektroničkim putem i dizanjem ruke, a u skladu s člankom 293. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Služba za medije ne prati kretanje zastupnika ili drugih osoba po zgradi Sabora ili na Trgu svetog Marka niti joj je to u djelokrugu rada – uzvraćeno nam je iz Službe za medije. Kako nismo mogli vjerovati da Sabor nema evidenciju o tome tko je sve i kako glasao u tako važnom trenutku za zemlju, ponovili smo upit. Rečeno nam je isto, uz opasku da imena te 16-torke pokušamo doznati nazivajući sve saborske klubove. Principijelno, smatrajući da taj podatak treba imati upravo Sabor, kako bi on kao vjerodostojna povijesna činjenica i trajno ostao arhiviran, obratili smo se i tajniku Sabora Davoru Orloviću, dodajući da bi javnost trebala moći znati i kojih je to 76 zastupnika i zastupnica podržalo Vladu, te tko čini 59 “protivnih”.

– Za nas je saborski poslovnik zakon, a on kaže da su za donošenje odluka potrebni samo kvorum i broj potrebnih glasova. Zbog epidemioloških mjera ne vodi se poimenična evidencija nazočnosti zastupnika i zastupnica niti kako tko od njih poimence glasa. Na galeriji i u popratnoj prostoriji bile su kamere i možda bi se sa snimki moglo doznati tko je sve bio tamo u trenutku glasanja i kako je glasao, ali to ne mogu garantirati – kazao nam je Orlović, i sam u jednom trenutku istaknuvši da je to bila povijesna sjednica Sabora.