Samo 23 posto građana i 28 posto poduzeća u Hrvatskoj smatra da hrvatsko pravosuđe radi dobro, objavljeno je danas u godišnjem izvješću Europske komisije o stanju vladavine prava u svih 27 država članica Europske unije. To Hrvatsku svrstava i dalje među zemlje s vrlo niskom percepcijom učinkovitosti pravosuđa, premda se ta percepcija poboljšava kod poduzeća, od kojih je samo 18 posto 2023. u istraživanjima smatralo hrvatsko pravosuđe dobrim. Među građanima je, pak, 2023. naše pravosuđe dobrim ocijenjivalo 22 posto ispitanika, tako da se u ovogodišnjem izvješću Komisije o vladavini prava u toj kategoriji bilježi čak i blago nazadovanje za 1 postotni poen.
Od šest preporuka, Hrvatska je ispunila pet koje je Komisija dala u prošlogodišnjem izvješću o stanju vladavine prava. Jedna preporuka po kojoj Komisija ocjenjuje da nije postignut nikakav napredak tiče se transparentnijeg odlučivanja državnih tijela i poduzeća u javnom vlasništvu prilikom odabira medija u kojima će se oglašavati.
U jednoj rečenici Komisija u danas objavljenom izvješću spominje i izmjene zakona koje su u hrvatskim medijima kolokvijalno nazvane “Lex AP”, a koje su kao novo kazneno djelo uvele “neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje”. Komisija u poglavlju o vladavini prava o Hrvatskoj, naime, konstantira: “Iako su novinari izuzeti od kaznenog djela otkrivanja informacija iz kaznenih istraga koje su u tijeku, još uvijek postoje snažne kritike od strane dionika, a i dalje se ulažu napori da se to riješi”. To ne zvuči kao prevelika kritika iz Europske komisije na zakonske izmjene protiv kojih su ustali Hrvatsko novinarstvo društvu, Sindikat novinara i vodeći medijski izdavači.
VIDEO: Radovi na Paromlinu u punom jeku
Ali, Komisijino godišnje izvješće o vladavini prava otkriva nam i da je u još jednoj državi članici, Italiji, bilo zakonskih izmjena koje su na sličan način kao i “Lex AP” u Hrvatskoj željele ograničiti novinarsko izvještavanje o predistražnim postupcima i o podacima prikupljenima u tajnom praćenju komunikacije potencijalnih osumnjičenika. I u tom talijanskom slučaju razni dionici upozoravali su na ograničavanje novinarskih sloboda, ali talijanska vlada i parlament ipak su progurali te zakonske izmjene, pozivajući se na želju da zaštite privatnost i pravičnost sudskog postupka. Jedna od tih novosti u Italiji zabranjuje objavljvanje sadržaja prisluškivane komunikacije koji se ne koristi u sudskim postupcima. Kad bi takav zakon vrijedio u Hrvatskoj, kao što je sada izglasan u Italiji, novinari ne bi smjeli objavljivati poruke koje su razmijenjivali, primjerice, Ivana Pleslić (ex Rimac) i Ivan Turudić, bivši sudac i sadašnji glavni državni odvjetnik.
Komisijino izvješće također otkriva da je hrvatska Vlada najavila da će tijekom 2024. predložiti izmjene Zakona o državnom odvjetništvu koje će ukinuti obvezu provođenja sigurnosnih provjera, trenutno propisanih člankom 99.a, koji propisuje takve provjere svakih pet godina za zamjenike državnog odvjetnika. Stručnjacima Komisije tijekom njihova posjeta Hrvatskoj rečeno je da nijedna sigurnosna provjera ionako nije rađena temeljem tog članka zakona.
FOTO: Šprajc najavio promjene u 'Stanju nacije': 'Sve počinje iz garaže'
U nekoliko rečenica Komisija samo opisuje što se sve događalo prilikom izbora Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, ali ne kritizira Hrvatsku ni zbog samog njegova izbora ni zbog potencijalnog sukoba nadležnosti između DORH-a i europskih javnih tužitelja (EPPO-a) oko procesuiranja kaznenih djela povezaih s aferom s Geodezijskog fakulteta. Samo se konstantira da “prema europskim standardima, način imenovanja glavnog tužitelja treba biti takav da stječe povjerenje javnosti i poštuje pravosuđe i pravnu profesiju”.
Ljevičari na aparatima.