Hoće li Hrvatska više od drugih zemalja biti na udaru zaraznih bolesti? Reorganizacijom zdravstvenog sustava, koja bi u praksi trebala početi u početku sljedeće godine, smanjit će se broj infektoloških ležajeva sa sadašnjih 15,6 na 100.000 stanovnika na samo pet ležajeva na 100.000 stanovnika, što znači - ukidanje infektoloških odjela u županijskim bolnicama!
To tvrdi prof. dr. Tatjana Jeren, predsjednica Hrvatskog društva infektologa Hrvatskog liječničkog zbora, članica europskih udruženja infektologa, koja je u utorak kasno poslijepodne sazvala hitan sastanak infektologa iz Hrvatske u Zagrebu. Ako se ukinu infektološki odjeli po regionalnim bolnicama, posljedice će biti nesagledive, jer je sve više zaraznih bolestiju.
Prva i jedina u ukidanju?
- Bila sam užasnuta kad sam, posve slučajno, doznala da se u sklopu kategorizacije bolnica ukida 75 posto hrvatske infektologije u situaciji kad svijet strepi od biološkog oružja, a antraks je već danima glavna vijest medija. Alarmantnu vijest doznala sam nakon nedavnog sastanka ravnatelja bolnica s predstavnicima Ministarstva zdravstva. Budući da nitko od stručnjaka infektologa nije ni upoznat niti upitan o tom obliku reforme zdravstva, moja je dužnost o tome govoriti javno, jer ne želimo snositi odgovornost za moguće posljedice, osobito u doba bioterorizma i prijetećeg biološkog rata. Zar će Hrvatska biti prva i jedina zemlja koja će u ovakvo doba ukinuti infektološke odjele na terenu - pita prof. dr. T. Jeren, s kojom smo razgovarali neposredno prije njezinog jučerašnjeg puta u BiH.
Zaključak sa skupa infektologa u Zagrebu prof. T. Jeren poslala je Željki Antunović, potpredsjednici Vlade, Snježani Bigi-Friganović, predsjednici saborskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, prof. dr. Stipi Oreškoviću, ravnatelju Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar", prof. dr. Dubravku Orliću, voditelju Hrvatskog liječničkog zbora, prim. dr. sc. Egidiju Čepuliću, predsjedniku Hrvatske liječničke komore, dekanima Medicinskih fakulteta u Hrvatskoj te ravnateljima zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj.
- Naš cilj nije izazvati senzaciju, nego upoznati, ali i upozoriti, javnost na dalekosežne posljedice ako se ukinu infektološki odjeli. Svjesna sam da zdravstvo mora štedjeti, no štednja se mora provoditi racionalno, na način koji neće dovesti do još težih i nesagledivih posljedica. Premda se planiranom kategorizacijom bolnica predviđa smanjenje broja kreveta i za druge specijalnosti, primjerice u internoj se broj kreveta smanjuje sa 97 na 87 na 100.000, u dermatologiji sa četiri na tri kreveta na 100.000 stanovnika, ipak je trebalo više računa voditi o infektologiji i pitati nas kako bi se moglo uštedjeti. Mi smo imali prostor za štednju, osnivajući dnevnu bolnicu za akutne bolesnike, koji nakon primljene infuzije istog dana mogu doma, ili za bolesti male djece s laganim respiratornim upalama - objašnjava prof. T. Jeren.
Zarazne bolesti - velika prijetnja
Zarazne su bolesti danas, a pogotovo sada kad svijet strepi od biološkog oružja, velika prijetnja. U zemljama Europske unije svjesni su toga problema, a to je potvrđeno i na nedavnom skupu infektologa u Perugiji, gdje su svjetski stručnjaci naglasili da je infektologija - medicinska specijalizacija budućnosti! Bilo kakav pokušaj da se statističkim rezovima u toj osjetljivoj medicinskoj grani u inozemstvu uštedi - otpada. Obrazloženja struke su uvjerljiva. A ta ista obrazloženja navodi i prof. T. Jeren kao glavne argumente za opstanak odjela za zarazne bolesti u županijskim bolnicama.
- Prije 30-40 godina smatralo se da više neće trebati infektoloških odjela jer će cijepljenje i antibiotici riješiti sve probleme infekta, a danas je nastao "sumrak antibiotske ere". Otpornost mikroorganizama na antibiotike najveća je prijetnja svladavanju zaraza. Cijepljenje je samo djelomično riješilo problem, jer su se pojavili "mutanti", koji ponovno prijete i odraslima, a ne samo djeci. Javili su se novi mikroorganizmi.
Pitam gdje će se liječiti zaraženi i oboljeli od side, hemoragijske groznice, novih virusnih upala mozga, teških virusnih hepatitisa, borelioze i erlihioze (krpelji), spolno prenosivih bolesti, BSE-a... Tuberkuloza je u porastu u svijetu i u nas, bioterorizam i biološko oružje donose najklasičnije i visoko kontagiozne zarazne bolesti (antraks, variola, kuga). Pitam tko će ih navrijeme dijagnosticirati i gdje će ležati ti bolesnici. Propusti u liječenju zaraznih bolesti mogu dovesti do nepopravljivih medicinskih, socijalnih, ekonomskih, te političkih problema - naglašava naša sugovornica.
Dug je niz opasnih bolesti koje nam prijete, a neke su među nama. Svaka teška i sumnjiva zarazna bolest u Europi digne na noge cijelu populaciju, a u javnosti se nižu slike iz znanstveno-fantastičnih filmova. Te bi slike, nažalost, mogle postati naša svakodnevica, jer je tako važna javno zdravstvena struka jedina u nas koja se ukida na županijskoj razini.
Nameće se pitanje kako će u jednoj lokalnoj bolnici funkcionirati zarazni i, primjerice, srčani bolesnici. Nepostojanje odvojenih kreveta za nekog kroničnog bolesnika, koji leži u prostoriji s nekim koji ima zaraznu bolest, može biti pogubno.
Gdje će ležati zaraženi bolesnici?
- Gdje će prema novom modelu ležati bolesnici oboljeli od visoko zaraznih bolesti, koje danas prijete više nego ikad prije? Zarazne bolesti imaju najdinamičniju patogenezu: bolesnike 24 sata treba nadzirati specijalist infektolog, koji zna uočiti i prepoznati dinamiku promjena o kojima ovisi ishod bolesti. Što ako konzilijarni infektolog bude pozvan prekasno? Tko jamči da će specijalist druge struke navrijeme prepoznati infektološkog bolesnika? Što ako poraste smrtnost od upala središnjeg živčanog sustava, sepsi, malarije, tetanusa, te što ako se kontagiozna, neprepoznata bolest proširi kao kućni infekti ili čak kao epidemija, što se događa kad su infektološki bolesnici neodgovarajuće smješteni - sva su pitanja koja postavlja prof. T. Jeren.
Njezina pitanja i opravdani strah od budućnosti dijele i infektolozi u županijskim bolnicama, njih 33, koji su bili na zagrebačkom sastanku. Iako predstavnici dubrovačke i šibenske bolnice nisu bili u Zagrebu, podržali su skup infektologa. Javnost može samo moliti Boga da nas, osim trenutačno prijetećeg antraksa, kojega naši liječnici znaju samo kao kožno oboljenje, ne zaspu neki opasni i smrtonosni virusi.
Piše Gordana Rebić