Dokument na devet stranica u kojem Europska komisija detaljno obrazlaže svoje protivljenje hrvatskom zahtjevu o promjeni srpskog zakona o regionalnoj jurisdikciji nad ratnim zločinima nije nov, nije nastao ovih dana otkako Hrvatska u Vijeću EU usporava otvaranje 23. poglavlja sa Srbijom, već je pripremljen nakon prošlogodišnje neuspješne inicijative zastupnika HDZ-a i HSS-a u Europskom parlamentu, doznaje Večernji list od upućenih izvora u Bruxellesu.
Inicijativa zbog Veljka Marića
To znači da je, zahvaljujući neuspješnoj inicijativi hrvatskih europarlamentaraca lani, Europska komisija imala već pripremljen “non-paper” dokument protiv hrvatskih zahtjeva čim su se oni pojavili u Vijeću EU.
Podsjetimo, na proljeće prošle godine zastupnici HSS-a i HDZ-a u EP-u pokušali su u rezoluciju o Srbiji uvrstiti amandman kojim bi EP tražio od Komisije da promjena srpskog zakona po kojem je, primjerice, osuđen hrvatski branitelj Veljko Marić postane mjerilo u 23. poglavlje. No, ta inicijativa nije prošla, a predstavnik Komisije tada je obrazlagao zašto ne smatra taj srpski zakon spornim.
Na to mu je HDZ-ov zastupnik Andrej Plenković oštro uzvratio tvrdnjom da nije zadovoljan odgovorom i da bi Komisija trebala “malo bolje prostudirati kakve je učinke imao taj srpski zakon”. Komisija je upravo to i učinila, prostudirala je srpski zakon i obrazložila zašto smatra da ga ne treba mijenjati.
Sada, kad je hrvatski zahtjev o pretvaranju promjene srpskog zakona u mjerilo u 23. poglavlju iznesen ondje gdje se zaista odlučuje o tome (a to nije EP, nego Vijeće EU), Komisija je već imala spreman “non-paper” protiv takvog zahtjeva.
Da nije imala spremnu analizu, Komisiji bi sada trebalo nekoliko tjedana da je izradi, a za to vrijeme pod pritiskom bi bila Srbija, a ne Hrvatska.
– Non-paper sigurno nije nastao na moju inicijativu niti sam impresioniran njegovim sadržajem – komentirao je jučer Plenković. – Sporne odredbe srpskog zakona koje se odnose na hibridnu regionalnu jurisdikciju za ratne zločine, i to države koja je bila agresor na RH i BiH, krupna su politička i pravna pitanja i predstavljaju problem za RH kao članicu EU – dodao je, naglasivši da svi argumenti koje su hrvatski zastupnici u EP-u koristili mogu jedino pomoći naporima Vlade RH.
Pantovčak bez komentara
Gordan Jandroković, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove, izjavio je jučer da je hrvatski zahtjev opravdan, bez obzira na stav Komisije.
– Hrvatska je tijekom svojih pregovora vidjela svu neprincipijelnost, ali izdržali smo to i došli do kraja. Kao zemlja članica EU, mislim da ne trebamo trpjeti neprincipijelnost i dvostruke standarde – kaže Jandroković te dodaje:
– Ključna stvar za hrvatsku diplomaciju jest da objasni zašto je srpski zakon neeuropski i štetan za dobrosusjedske odnose.
Na Pantovčaku jučer nisu željeli komentirati vijesti o tome da je Bruxelles odbio hrvatske prigovore. Uvjete koje je Hrvatska kao članica EU postavila Srbiji za otvaranje 23. poglavlja predsjednica smatra “domaćom zadaćom” Srbije.
>> EK protiv članice Hrvatske, u korist kandidatkinje Srbije
Hrvatska treba donijeti identican zakon pa drzati za jaja stotine srba koji su orgijali po koncentracionim logorima u srbiji i vojvodini.