Hrvatsko poduzetništvo u zadnjih desetak godina je bez ideje i investicija, ali ne i u ludbreškom kraju. Unatoč krizi obitelji Čurila pokazala je da se može investirati i proizvoditi i u najtežim gospodarskim uvjetima. U Svetom Đurđu izgradili su najsuvremeniju farmu za proizvodnju jaja u Hrvatskoj na kojoj godišnje proizvedu više od 14 milijuna jaja.
Nije bilo lako
- Roditelji vode Ludbreški poduzetnički centar i za poduzetnike ludbreškog kraja napravili su mnoge projekte pa smo im ja i sestra rekli kad već rade za druge neka naprave i nama jedan projekt. Odlučili smo se za proizvodnju jaja u tzv. podnom uzgoju. Tako je počela ta poduzetnička priča - rekao je direktor Dražen Čurila, a sestra Ivana dodala da su u izgradnju i opremanje farme uložili dvadesetak milijuna kuna, od čega je 55 iznosa osigurano iz programa IPARD. Na farmi obitelji Čurila nalazi se 48 tisuća nesilica koje se slobodno kreću po peradarniku.
- Takav način držanja nesilica daje kvalitetnija jaja. Dnevno ih proizvedemo 45 tisuća, a većina proizvodnje ide u izvoz. Najviše izvozimo na njemačko tržište. Naša jaja prodaju se u gotovo svim većim trgovačkim lancima u Hrvatskoj i inozemstvu. Prikupljanje jaja iz peradarnika, pakiranje i skladištenje je potpuno automatizirano tako da je prva ruka koja dodirne jaje ruka potrošača - rekao je Dražen Čurila.
Farma je izgrađena i radi po strogim ISO standardima i zadovoljava sve uvjete propisane pravilima Europske unije.
- Nije bilo lako doći do ovako moderne farme. Koliko je posla trebalo napraviti možda najbolje ilustrira podatak da smo za dobivanje novca iz IPARD-a morali dostaviti dokumentacije koja je ukupno težila 26 kilograma. Bio je to veliki posao, ali vjerujemo da će se isplatiti - rekla je Ivana.
Obitelj Čurila mnogo očekuje od hrvatskog ulaska u EU tim više što je najveći dio njihove proizvodnje izravno vezan za tržište EU. Naime nesilice na njihovoj farmi uvoz su iz Austrije, a iz te zemlje uvoze i potrebnu hranu. Riječ je o hrani proizvedenoj po KAT certifikatu, a takva hrana za kokoši se u Hrvatskoj ne proizvodi.
- Prisiljeni smo na to jer u Hrvatskoj nema nesilica koje znaju letjeti. Znamo da je to mnogima čudno, ali nažalost to je tako. U Hrvatskoj je uobičajeno držanje nesilica u kavezima pa takve kokoši i ne koriste krila. Naše koke su u stalnom pokretu, a spavaju na šipkama koje su postavljene visoko u peradarniku. Stvorili smo uvjete koji su najbliži prirodnim - rekao je Dražen i dodao kako takva način držanja nesilica podupire međunarodna Udruga za zaštitu i dobrobit životinja AWPA
Svako jaje ima kod
Iskustvo obitelji Čurila govori da za uspjeh na EU tržištu treba mnogo upornosti i znanja, te sustavno raditi s potrošačima.
- Europsko tržište traži samo kvalitetu. U Njemačkoj većina potrošača zna da kavezna jaja i jaja iz podnog uzgoja nisu ista. Stoga na svakom jaju koje iziđe naše farme postoji kod koji govori o načinu držanja nesilica, iz koje zemlje i s koje farme dolazi - rekao je Dražen.