Najbolje bi bilo da novce pošalju i lijepo stoje doma, stara je pošalica na račun jadranskih domaćina kojima turisti, iako nose šolde, neskriveno idu na živce. E, to sada ide kraju. Konkurencija se zaoštrava, a žele li da euri i dalje pritječu i ovi će se neslavni primjerci turističkih radnika morati upregnuti u akciju povećanja potrošnje naših gostiju. Umjesto konfekcijskog sunce-more odmora, opredjeljenje je turističkih vlasti, gostima se mora pružiti više. Uz tu novu, bogatiju i raznovrsniju ponudu nazvanu premium, po svakom bi danu od svakog gosta domaći turizam 2020. trebao inkasirati dodatnih 7,5 eura.
Turistička potrošnja, istina, i ovako lagano raste. S 58 eura u 2010. popela se na 66 eura u 2014., a očekuje se da do spomenute 2020. manje-više sama od sebe dosegne prosječnih 72 eura po danu. To će biti taj dan, da parafraziramo stih Hladnog piva, kada bi se Hrvatska trebala približiti turističkom prihodu od čak 14 miiljardi eura umjesto sadašnjih osam. Dodatni napori, bogatija i kreativnija ponuda u tzv. premium destinacijama, donijeli bi, pak, 645 milijuna eura. Uspije li domaćinima navesti goste da dublje posežu u džep dok su kod nas, dnevno će, pri tom, trošiti ukupno 80 eura.
Plan povećanja potrošnje po gostu za petnaest posto među prioritetima je aktualne turističke vlasti, zacrtan Strateškim marketinškim planom domaćeg turizma još 2014. Petogodišnji projekt, koji starta ove godine, nije deklarativne naravi, a mrkva će za vrijedne, kreativne domaćine, osim bolje prođe na tržištu, biti i financijske potpore Hrvatske turističke zajednice. Batina je tavorenje u drugoj turističkoj ligi. Kako drugačije i nazvati sve one koji propuste osmisliti ciljane programe za bezbrojne tržišne niše u kojima se kriju fanovi enogastronomije, umjetnosti, zdrave hrane, povijesti, arheologije...?
Na akcijski plan povećanja turističke potrošnje Glavni ured HTZ-a u 2016. planira potrošiti gotovo tri milijuna kuna, a predviđa i inventarizaciju potencijalnih postojećih premium turističkih sadržaja. Jedan od prvih koraka bit će i izrada priručnika s uputama gospodarskim subjektima i turističkim zajednicama kako kreirati nove doživljaje i proizvode, koji će sadržavati i pravila te kriterije ulaska u visoko, premium turističko društvo. Nakon toga će ‘tezeovci’ i drugi zainteresirani turistički radnici na eduakcije, a po uzoru na postojeće PPS klubove, u kojima su destinacije fokusirane na produljenje sezone, oformit će se i tzv. premium klubovi destinacija s bogatijom i luksuznijom ponudom. Uz klasične marketinško-promotivne alate, u planu je, među ostalim, i razvoj aplikacije putem koje će se moći locirati gosta na odmoru u odredištu i ponuditi mu zanimljive saržaje i aktivnosti u nepsorednom okruženju. Prvi efekti trebali bi biti vidljivi već dogodine.
– Plan je usmjeren na potrošače veće kupovne moći, a punu će primjenu doživjeti u 2017. U prvoj fazi bit će proveden u nekoliko pilot destinacija te će se na osnovu njihovih iskustava postupno uključivati i druge. Za očekivati je, međutim, da ovaj program neće moći biti implementiran na cjelokupnom području Hrvatske, Pojedina turistička područja u ovoj razvojnoj fazi nisu u mogućnosti ponuditi adekvatnu kritičnu masu sadržaja tako da će širenje programa biti postupno - smatra direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić.
Pothvat povećanja potrošnje turista na ovakav način pionirski je u našim okvirima, Hrvatsku neće uvesti u drušvo zemalja u kojima turisti dnevno troše po 150 i više eura, ali svakako je na liniji onoga što se u turizmu zapravo jedino na kraju i broji. S tim da se borba za svaki turistički euri ubuduće može samo zaoštriti.