Suludo je da se o salmoneloznom mesu, čak i ako ga više nema na tržištu, ne izvještava javnost, a izvještava o povećanim udjelima kikirikija u keksima, kazao je jučer ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić koji je zbog afere sa salmonelom u piletini i pačetini, koja se prodavala u Lidlu, zatražio ostavku svog pomoćnika za veterinarstvo i sigurnost hrane Tomislava Kiša.
Iako procedura ne nalaže upoznavanje javnosti s povučenim proizvodima, ministar Kiša i stručne službe optužuje kako su i njega kao glavnu i odgovornu osobu propustili izvijestiti o svemu. Birokracija ne smije biti iznad zdravog razuma.
Dio inkriminiranih proizvoda – svježeg pilećeg filea u pakiranju od kilograma, koji je tvrtka Braća Pivac uvezla iz Poljske, te pačjih prsa u pakiranju od 420 grama, koja je iz Mađarske uvezao Hungerit – možda su još u nečijim hladnjacima i zamrzivačima i to javnost mora znati, naglasio je ministar.
U Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, srećom, u posljednjih tjedan dana nisu zabilježili baš nijedan novi slučaj salmonele, dok Tolušić opovrgava kako je zaraženo pileće meso došlo s iste farme u Poljskoj s koje su prije mjesec dana došla i zaražena jaja. No treba li Hrvatskoj još sličnih slučajeva, možda i alarmantnijih, kako bi konačno pojačala kontrole?
Naivno se misli kako je ono što dolazi sa zajedničkog EU tržišta već dobro kontrolirano i fokus je uglavnom na uvozu iz trećih zemalja. RASFF sustav brzog uzbunjivanja EK o salmoneloznoj piletini ovih su dana izvijestili i sami Poljaci, Litavci, Talijani...
S obzirom na to da se šleperi poljske piletine u rinfuzi uvoze u Hrvatsku, 6 milijuna pilića godišnje, te da uz dampinšku cijenu od 13-ak kuna po kilogramu odmah plane, je li svaka od pošiljki kontrolirana nakon izlaska iz zemlje, kako za hrvatski izvoz traže članice EU.
Ili smo, primjerice, s njome primili i kuru doxycyclina, antibiotik za liječenje bronhitisa i drugih infekcija kod ljudi, a kojima se šopaju i pilići, te je Poljska ovih dana izvijestila EK i o tome u svježem pilećem rasjeku.
Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže da je domaća hrana u nas dobro kontrolirana i pod sveobuhvatnim monitoringom, vlastite samokontrole proizvođača i institucija. Ništa ne ide na police prije analize. No o pitanju uvoza očito postoje druga pravila. Vinari pak upozoravaju kako mjerodavni laboratoriji od 30 milijuna litara iz uvoza analiziraju samo 21 uzorak, a graševinu uvozimo i iz zemalja koje ju ne proizvode.
– Police trgovačkih lanaca prepune su starih jabuka iz Poljske – upozorava glasnogovornik voćara Frane Ivković, ističući kako je naše tržište svake godine uoči nove berbe zatrpano s 30-40 tisuća tona starih jabuka, uglavnom poljskog idareda, od kojega tamošnji trgovci čiste hladnjače i skladišta.
Svako malo s našeg se tržišta povlači i tuna s nedopuštenim količinama histamina, sušene turske smokve s aflatoksinom... No kraj sporadičnih analiza, koliko toga propustimo, pitaju se potrošači.
Direktor Euroinspekta Cratiakontrole Ivo Delonga nedavno je za Večernji list ustvrdio kako su oni od 8000 uzoraka sojina zrna na 160 njih (2,3%) lani utvrdili GMO iznad dopuštenih razina. Od 2000 analiziranih uzoraka voća i povrća, u 8% utvrđeni su ostaci pesticida iznad dopuštenih količina, a od oko 100 uzoraka uvozne piletine u njihovu laboratoriju oko 10% bilo je pozitivno na Salmonellu spp.
A znamo li kako se na domaćem tržištu svake godine oko 7 milijuna pilića zakolje i proda na crno, da “ispari” 200.000 janjaca te da je u petogodišnjem razdoblju od farme do klaonice nestalo 40.000 goveda, koja HPA vodi kao “plutajuća”, kad je u pitanju zdravlje potrošača, očito dovoljno ne kontroliramo ni uvozno ni domaće.
>> Tolušić smijenio čelnika Uprave za sigurnost hrane zbog salmonele u piletini
I sam sam kao vozac jedne privatne firme dovozio meso iz madarske i u dvije godine nisam dozivio niti jednu kontrolu.toliko o vasim navodnim kontrolama