Pojačajte kontrole, uvedite red na tržištu i spasite nas dampinga, apel je proizvođača iz mliječnog i mesnog sektora koji je krovno udruženje Croatiastočar jučer odaslalo na adrese resornih ministara Davora Romića, Tomislava Panenića i Miroslava Kovača. Koliko god se govori o rastu hrvatskog izvoza, enormni uvoz hrane u Hrvatsku ni lani, naime, nije zaustavljen.
Proizvodnja se dalje urušava
Prema najnovijim podacima HGK, poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvezli smo za 2,51 milijardu eura ili 19,1 milijardu kuna, što je za oko 225,4 milijuna eura (1,71 milijardu kuna) više nego godinu prije. Izvoz od 1,54 milijarde eura (11,7 milijardi kuna) podebljali smo pak za 243,4 milijuna eura (1,85 milijardi kuna), 19% više nego 2014. No, mala je to utjeha jer uvoz ključnih proizvoda i dalje raste, od mesa i klaoničkih proizvoda, mesnih prerađevina, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda, povrća i voća do proizvoda mlinske industrije, kruha, peciva, tjestenine, šećera te proizvoda od kakaa.
I dok se proizvodnja svinja, teladi, goveda, peradi, mlijeka... u Hrvatskoj i dalje urušava, lani smo samo sireva uvezli 35% više nego 2014., a polutvrdih i 40%, tvrdi direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Uvoz sira time je već 6% premašio domaću proizvodnju, a u kakvim smo problemima najbolje dočarava podatak da je od ukupnog uvoza polutvrdih i tvrdih sireva od 23,8 tisuće tona u 2015. (za 520 mil. kuna), gotovo 98% stiglo s unutarnjeg tržišta EU. Gauda i edamer čine čak 70% uvezenih količina, a usporedi li se njihov uvoz s pretpristupnom 2012. – gaude smo lani uvezli 9393 tone, što je 147% više nego unatrag nekoliko godina, a edamera 2642 tone ili 261% više. Na liberaliziranom EU tržištu, gdje konkurentnost kroji zakon ponude i potražnje, domaći proizvođači bi se možda i pomirili sa sudbinom.
– No ovdje je riječ o dampingu – tvrdi Bobetić. Edamer iz Nizozemske lani se (i u ovoj godini), uvozio za 1,53 eura kilogram, gauda za 1,97 eura, što je nemoguće zna li se da je prosječna otkupna cijena kilograma mlijeka (što je službena mjera) tamo iznosila 0,31 euro/kg te da u kilogram polutvrdog sira ide 9-10 kg mlijeka, što košta oko 2,79 eura. Usto, prosječna cijena edamera i gaude na intratržištu EU lani je u prosjeku bila 2,64, odnosno 3,10 eura, a nizozemskog edamera i gaude 2,20 (44% više nego u RH) te 2,40 eura (22% više). – To je samo dokaz nesmiljenog pritiska na nesređeno hrvatsko tržište koje nitko ne kontrolira pa je situacija dodatno zaoštrena – kaže Bobetić.
Puno nepoznanica
Neto prodajne cijene sira domaće industrije lani su u prosjeku bile 15 do 20% niže u odnosu na 2012., kada je otkupna cijena mlijeka bila na razini današnje, na što su utjecali i ruski embargo te hiperprodukcija mlijeka u EU, nakon što su ukinute kvote. Stoga iz Croatiastočara očekuju da se Ministarstvo financija, Porezna uprava i Carina te ministarstva vanjskih poslova, poljoprivrede i gospodarstva, svatko u skladu s ovlastima u svom resoru, pozabave ekstremno niskih cijenama na tržištu bez marže i nabavnim cijenama ispod proizvodne cijene te hitno aktivira članak 37. Pristupnog ugovora s EU, na što RH ima pravo do 1. srpnja 2016., a podrazumijeva poduzimanje zaštitnih mjera radi popravljanja štete i prilagodbe tog sektora gospodarstvu EU. Koliko mjerodavni o tome zasad znaju najbolje govori činjenica da iz Croatiastočara još nisu dobili odgovor je li ijedna članica EU iskoristila članak 37. niti je li se susretala s eskalacijama uvoza poput RH.
Na ovome se problemu rješava pitanje demokratske i liberalne Hrvatske, jer joj je temelj gospodarska Hrvatska, a ne na pokliču Za dom spremni, na kojem jašu svi odreda (a o gospodarskom uništavanju, gdje se strancima ide na ruku i samouništavanju jer sami izbjegavamo plaćati sve što trebamo - e tu se šuti, nema nevladinih, civilnih, ovih ni onih udruga i institucija...