Tročlana zagrebačka obitelj, s djetetom vrtićke dobi i natprosječnim plaćama, lani ne bi vidjela more da se nekategorizirani apartmani na Šolti nisu na sedam dana nudili za 1400 kuna. Ove su ih godine spasili portali za grupnu kupnju, preko kojih su se dočepali apartmana u Rogoznici za samo 895 kuna.
Opterećenima stambenim kreditom podjednako im je bilo teško spojiti kraj s krajem lani bez recesije, kao i sada kad smo je i službeno prigrlili. Turistička statistika iz prvih mjeseci ove godine govori da maloj obitelji s početka priče ipak još uvijek uspijeva ono čega se mnogi Hrvati moraju odreći.
Za strance nema straha
Već za prva četiri mjeseca na Jadranu je domaćih gostiju, naime, bilo desetak tisuća, tj. 5 posto manje nego lani, a taj se trend, sudeći prema podacima iz Istre, nastavio i u svibnju. Loš je znak i što u domaćim putničkim agencijama, koje bilježe više posla jer su preuzele putnike propalog Generalturista, ipak imaju manje pluseve od očekivanih.
– Špica će biti puna, a lipanj će presuditi koliko će sezona biti dobra. Za strance se manje-više ne moramo brinuti, ali domaći su pod upitnikom – potvrđuje Ivan Pukšar, direktor Kompasa. Buking na stranim tržištima zasad ide dobro i cilj da se ponove lanjski rezultati čini se dostižnim. Pritom bi lanjski prihod od turizma od oko 6,7 milijardi eura, zahvaljujući nešto višim cijenama, trebao porasti za tristotinjak milijuna eura.
– Očekujemo sezonu sličnu lanjskoj – plan je i Tomislava Popovića, predsjednika uprave Maistre, neovisno o tome što je njegova firma do polovice svibnja imala plus od 16 posto.
– Vjerujemo da će ovo biti godina u kojoj ćemo se financijski stabilizirati i izići iz minusa.
Turistički će prihodi stabilizirati i državni proračun. Iduća tri mjeseca na Jadran će se ipak sliti gotovo dvije Hrvatske, oko 7,5 milijuna gostiju. No, upozorava i ministar turizma, ni najbolja sezona ne može napraviti čudo.
Porast troškova
– Nitko realan u hrvatskom gospodarstvu i društvu ne očekuje od turizma da bude jedini generator razvoja. Ali da turizam ima potencijala biti jedan od pokretača razvoja Hrvatske i punjenja proračuna, to svakako da. Očekujem da turizam i ove godine da svoj doprinos kvalitetnijem punjenju proračuna i rastu BDP-a – kaže Veljko Ostojić.
Kako bilo, najslabije karike ovogodišnje sezone uz domaće bi mogli biti i talijanski gosti. I oni i Hrvati, pak, spadaju u krug pet najbrojnijih jadranskih turista pa mogući podbačaji nisu bezazleni. Prosječnoj obitelji u Italiji troškovi ove godine rastu do 4000 eura i očekuje se da, ako i dođu, biraju jeftiniji smještaj. Zimmer frei će tradicionalno biti prvi izbor domaćima.
Iz rakursa domaćeg gosta, depresivan je doživljaj Jadran. Ne zbog prirodne ljepote nego zbog toga što morate bukvalno držati oči širom zatvorene da ne vidite gomile gotovine koja se prelijeva na sve strane, a da nikad ni ne bude registrirana - znači nema ni govora o tome da bi bila oporezovana. Počevši od taksista, barkarijola, apartmana, uličnih štandova, suvenirnica itd. Pa se prirodno javlja doživljaj budale kojoj poreznik istrgne i zadnju kn uime doprinosa i poreza/prireza, a vidi ove što stavljaju šolde u džep i nitko ih ništa ni ne pita. Tko meni ne vjeruje, neka se stane na hvarsku rivu pa pogleda barkarijole koji voze na Paklene otoke i koliko gotovine dnevno ubiru, kao salate. Pa pomnožite to sa sto dana i zavirite u njihove porezne prijave! Zarade kao američki okulisti, uz surovu primjedbu da okulistu uzmu 44 % na ime poreza!