Nevjerojatna je i iznimno opasna ta fascinacija nekih SDP-ovaca Syrizom

Ljeto je počelo visokim temperaturama, a čini se da će i politička jesen biti usijana. Sabor je zatvorio vrata do rujna, a pretpostavlja se da u istom sastavu neće dočekati kraj godine jer Hrvatsku očekuju izbori. HDZ-ov Domagoj Ivan Milošević siguran je da će njegova stranka sastavljati novu vladu koja će, obećava, vratiti Hrvatsku na put oporavka reformama, manjim porezima i angažiranjem državne imovine.

Vlada Zorana Milanovića, prema analizi Svjetskog ekonomskog foruma, šesta je najneučinkovitija vlada među 144 zemlje svijeta. Što to govori o domaćoj politici?

To potvrđuje da je SDP nakon osam godina u oporbi i programski i kadrovski došao potpuno nespreman na vlast te da je Plan 21 bio velika obmana. Nije bilo ljudi, znanja, a što je najvažnije, ni volje za stvarnim promjenama protekle 3,5 godine. Ako imate volje, naći ćete i adekvatne ljude te napraviti strateški plan. Podsjećam da je ova vlada u srpnju 2012. tvrdila da će hrvatsko gospodarstvo 2014. rasti 3 posto. Danas gospodin Milanović voli govoriti da nije ništa obećavao. Prije mjesec dana isto je rekla i Europska komisija, ali diplomatskim rječnikom: "Sve veći dug opće države razlog je za zabrinutost, što dodatno pogoršavaju slabosti upravljanja javnim sektorom" ili "Nefleksibilno poslovno okruženje prepreka je rastu" ili "Slab rast, odgođeno restrukturiranje poduzeća i izuzetno loši rezultati u pogledu zaposlenosti imaju korijen u neučinkovitoj raspodjeli sredstava". Ne treba nam Davos ili Bruxelles govoriti da je SDP-ova vlada promašaj. Za hrvatske građane, ova vlada nije šesta već prva najnesposobnija vlada na svijetu! SDP je u četiri godine razrušio naše gospodarstvo, HDZ će ga opet izgraditi.

:: Je li Hrvatska izašla iz krize, kao što Vlada tvrdi? Kako vi iščitavate rast izvoza, potrošnje i industrijske proizvodnje?

Pitajte ljude jesu li izašli iz krize. Daleko smo od toga. Tehnički smo doduše izašli iz recesije, ali tamo smo već bili nakon dva kvartala rasta 2011. Utopljenik se hvata i za slamku. Rast industrijske proizvodnje, posebno izvoza dobar je iako je, nažalost, uglavnom rezultat nove metodologije izračuna. Poduzetnici i obrtnici brži su, prilagodljiviji i tvrđi od Vlade i administracije pa su iskoristili ulazak u EU i oporavak većine naših partnera u Uniji. Naši poljoprivrednici, nažalost, nisu bili ni te sreće ni tih mogućnosti, dotukla ih je ova vlast nevjerojatnom nesposobnošću. Čini se da je ulazak Hrvatske u Uniju za SDP-ovu vladu bio šok pa nije mogla ni pripremiti nekoliko dokumenata da se ljudima otvori pristup fondovima koji bi imali golem učinak na gospodarstvo. Desetak milijardi kuna godišnje za najrazličitije projekte, od malih OPG-a do općina, javnih i privatnih poduzeća i obrta, mogli su nas odlijepiti od europskog dna.

Boris Lalovac izdao je obveznicu od 6 milijardi kuna na domaćem tržištu. Javni dug približava se svoti od 300 milijardi kuna, a Milanović tvrdi da štednja nije potrebna. Jesu li reforme moguće bez rezova?

Ovaj je put Milanović stvarno iskren pa njegova vlada i ne štedi! Nikada nije ni pokušala. A reforme, prema vlastitom priznanju, nije spreman provoditi. Osim fiskalizacije, koja se teško može nazvati strukturnom promjenom, tek učinkovitim alatom za naplatu poreza. Reforme su moguće bez rezanja prava, ali vrijeme je za takvu vrstu promjena isteklo. Mislim i kako su ljudi spremni na promjene i odricanja ako im se pokaže da vlast zna što radi i da to vodi u bolja vremena te izbjegavanje grčkog scenarija. Iduća vlada, predvođena HDZ-om, neće imati tako ugodnu poziciju kakvu je Milanović preuzeo krajem 2011. Izgubili smo četiri ključne godine. Ova je vlada obećavala da će smanjiti javni dug, a već nas je zadužila oko 80 milijardi kuna i vrtoglavom se brzinom približavamo dugu od 90 posto udjela duga u BDP-u. Stalno upozoravamo da će do kraja mandata državu zadužiti za sto milijardi kuna. Nevjerojatno! Jedina smo zemlja u Europi, bojim se i u svijetu, koja je u četiri godine povećala javni dug za više od 25% BDP-a, a provela u recesiji tri godine!

I nakon 4,5 godine u politici često me iznenadi što su neki političari spremni izgovarati u želji da zadrže svoje fotelje. Proteklih me mjeseci, nakon tri godine lutanja, arogancije, loših poteza i komunikacijskih katastrofa, uveseljava pokušaj zaokreta g. Milanovića pod budnim okom američkog stručnjaka za odnose s javnošću. Al kako ono kažu Amerikanci – možeš varati sve ljude neko vrijeme, neke ljude sve vrijeme, ali nikada sve ljude sve vrijeme.

Grčka je primjer kako prolaze države koje troše iznad svojih mogućnosti. Je li Hrvatska na tom putu?

U Europi Grčka je najjasniji, ujedno i za grčki narod najgrublji primjer da se države, tj. vlade ne smiju ponašati neodgovorno niti mogu raditi što žele i kako žele. Samo privremeno mogu glumiti da je to moguće. Upravo ono što radi ili pokušava raditi SDP-ova vlada. Nevjerojatna je i iznimno opasna ta fascinacija nekih SDP-ovaca Sirizom. Pogledajte im samo programske smjernice koje su nedavno predložili. Nasreću, Hrvatska zasad nije Grčka ni blizu. Ali postoji nekoliko sličnosti koje moraju zvoniti na uzbunu idućoj vladi. Eksplozija javnog duga i kreditni rejting u smeću jedno su od postignuća ove vlade. Neorganiziran je i neučinkovit javni sektor te slab i nedovoljno konkurentan privatni sektor na koji se godinama prebacuje sve veći teret.Hrvatska ima i dugoročno opasan problem jer nas napuštaju deseci tisuća mladih obrazovanih ljudi, a poduzetnicima nikada nije bilo lakše preseliti svoje aktivnosti izvan granica Hrvatske. Kada pročitam najavu SDP-ova novog programa za Hrvatsku, koji sam u vašim novinama nazvao "grčkim planom 21", stisne mi se srce i zaboli me glava. Ako ga naši građani prihvate, možemo se odmah svi spremati za skori referendum poput ovog u Grčkoj i na sve što se nakon njega Grčkoj dogodilo.

 Karamarko najavljuje žestoke rezove u prvih šest mjeseci nakon preuzimanja vlasti, ako do toga dođe. Hoće li proračun biti manji od trenutačnih 130 milijardi kuna?

G. Karamarko prije svega govori o temeljitim promjenama koje su Hrvatskoj nužne. Za razliku od Vlade, naši građani nisu neodgovorni da misle kako će sve biti u redu ako i dalje budemo posuđivali sve više i više, privređivali sve manje i manje i ne vraćali dugove. I zato ova garnitura na vlasti, nakon četiri godine, nema baš nikakvu vjerodostojnost u traženju još jednog mandata od naših građana. Ama baš nikakvu.

Prerano je govoriti o proračunu, ali činjenica je da su nam ukupni troškovi države preveliki u odnosu na kupovnu moć građana i konkurentnost našeg gospodarstva. Hrvatskoj treba više radnih mjesta, a ne manje. Treba nam više, a ne manje investicija. Dakle, nije riječ o promjenama koje će se svesti na rezove.

Između HDZ-ova i SDP-ova ekonomskog modela ključne su dvije razlike: SDP je za više poreze i građanima i gospodarstvu, HDZ je za niže – i građanima i gospodarstvu. Oni se igraju s porezima, puno gore, pa malo prije izbora dolje, a mi smo za stabilnost i smanjenje nameta. Druga je ključna razlika što SDP-ovci pokušavaju ostvariti rast mimo i bez privatnog sektora, a HDZ kaže kako je samo jedan put za novo zapošljavanje i novi rast gospodarstva – poduzetništvo i obrtništvo.

Određene crtice iz programa HDZ-a iscurile su u javnost. Kako smanjiti poreze, a zadržati masu plaća u javnom sektoru istom?

Nadam se da smo svi, doduše bolno, proteklih sedam godina krize naučili da veći porezi znače pad gospodarskih aktivnosti, ulaganja te potrošnje građana i obratno. Na kratak rok možeš nešto "oteti" građanima i poduzetnicima, ali odmah to osjetiš u državnom proračunu – građani manje troše, a poduzetnici ne ulažu, čime se opet smanjuju prihodi u državni proračun i tako ukrug. Gadno začarani krug. Izlaz je reorganizacija javnog sektora u efikasan servis građanima i poduzetnicima. Za sigurnost radnih mjesta u javnom sektoru zaslužili smo osmijeh na šalterima birokracije i svijest o njihovoj osobnoj odgovornosti za svaki mali osobni doprinos boljitku i bržem rješenju nekog problema ili izdavanju nekog papira! Neki javnih servisi i te kako su efikasni u naplati kazni, blokadama, otimanju zadnje lipe našim sugrađanima i poduzetnicima. Samo uspješno gospodarstvo može povećati plaće službenicima i biti jamac njihovih prava. Kad bi gospodarstvo kolabiralo, zar mislite da bi plaće i mirovine dolazile same od sebe? Javni i privatni sektor vezani su pupčanom vrpcom i moramo voditi jednaku brigu i o jednima i o drugima inače nećemo biti uspješni!

Bili ste potpredsjednik Vlade za investicije. Kako vratiti ulagače u Hrvatsku i potaknuti domaće poduzetnike na plasmane?

Ključno je vratiti povjerenje domaćih i stranih ulagača u Hrvatsku kao pro-business destinaciju i dobru ulagačku priliku u kojoj je moguće ostvariti profit, zapošljavati, širiti posao i na druga tržišta. Naši konkurenti trude se puno više dok mi dajemo posve pogrešne signale. Program koji SDP najavljuje otjerao bi i zadnjeg nadobudnog ulagača. Moramo ukinuti porez na dividendu i žestoko smanjiti parafiskalne namete. Ponavljam – u konačnici ćemo ukupno ubrati više poreza. Jedna od posljedica reformskog paketa HDZ-ove koalicije mora biti poboljšanje kreditnog rejtinga Hrvatske u prvoj godini mandata. To će smanjiti kamate i za građane i poduzetnike. Cjelokupni vanjski poslovi, veleposlanstva, ministar i premijer, moraju osvijestiti svoju vrlo važnu ulogu u privlačenju stranih ulagača te borbi za svakog našeg poduzetnika koji im se javi bilo gdje na svijetu. Kao što to već radi predsjednica Grabar-Kitarović. Domaćim poduzetnicima, posebno proizvodnji, iduća vlada mora osigurati pristup izdašnijem i jeftinijem financiranju, kroz HBOR, Fondove gospodarske suradnje, pa i pod cijenu preuzimanja rizika na koji ne pristaju komercijalne banke. Nisam primijetio da je itko uspio pokrenuti svoje gospodarstvo bez novca. Samo mi to pokušavamo.

Na listama konkurentnosti uvijek smo prozvani zbog lošeg pravosuđa, a poduzetnici se žale zbog nelogičnih zakona. U programu spominjete reviziju zakona....

Moramo oživjeti i na najvišu političku razinu izdići zamrli projekt Hitrorez za uklanjanje svih nepotrebnih birokratskih prepreka. Prema hrvatskom modelu provelo ga je niz zemalja, a mi nismo iskoristili nešto što smo sami stvorili. Svaki novi zakon ili podzakonski akt mora proći temeljitu provjeru učinaka na gospodarstvo, a ne ih većinu donositi u hitnim procedurama, nepovezano i bez dogovora sa socijalnim partnerima. Najavljujem da ćemo osnovati bipartitno tijelo Vlada – poslodavci, radnog naziva PODUZETNA HRVATSKA, koje će Vladi pomagati uklanjati sve prepreke i birokratske zavrzlame. SDP-ova vlada srozala je socijalni dijalog s poslodavcima i sindikatima na najnižu razinu od postojanja Gospodarsko-socijalnog vijeća. Bilo bi poštenije da su GSV ukinuli. HDZ ga namjerava revitalizirati.

Hrvatska mora napraviti ono što su prije nje napravile zemlje koje su se našle u recesiji. Jedino tako bit će više novca i za zdravstvo i za obrazovanje i za školstvo, gospodo SDP-ovci. To je ta bitna razlika između HDZ-a i SDP-a. Oni jednostavno ne znaju kako stvoriti taj novac. Vjerujem da bi željeli, ali ne znaju. Pokušali su u dva navrata i nijednom nisu uspjeli. HDZ zna i to će ostvariti.

HDZ u programu najavljuje i jaču privatizaciju. Treba li se država riješiti većine tvrtki iz svog portfelja?

Privatizacija zbog nepovjerenja koje je zavladalo nije nimalo lagan i ugodan posao. A velika većina ministara ove vlade želi se baviti samo ugodnim poslovima. I glumiti frajere!

Mi ne vjerujemo da je u Hrvatskoj u 21. stoljeću industriji ili hotelima mjesto u državnom vlasništvu. Dapače, sigurni smo da bi cijelo društvo od takvih tvrtki imalo mnogo više koristi da su u privatnom vlasništvu. Ali jasno smo povukli liniju razgraničenja – infrastruktura, prirodna bogatstva i državni monopoli, poput energetskog, nisu za privatizaciju. Tu se opet razlikujemo od SDP-a, oni bi malo privatizirali autoceste ili, još gore, tvrtku koja naplaćuje cestarine (a dugove bi ostavili svima nama) ili jednako nepametno – HEP, a time i sustav prijenosa, ali ne bi privatizirali Podravku koja se natječe na nikada zahtjevnijem europskom i svjetskom tržištu.

Kakav je plan za državnu imovinu koja trenutačno donosi manje od dvije milijarde kuna prihoda?

Upravljanje državnom imovinom i javnim poduzećima mora postati potpuno transparentno, profesionalno i efikasno. Mora donositi mnogo više novca u državni proračun, ali i povećavati vrijednost, umjesto kao danas da ta imovina svih nas vrijedi i prihoduje sve manje. Državnu imovinu treba podijeliti u dva potpuno odvojena segmenta. Agenciju za upravljanje nekretninama s jedne te tvrtku koja će upravljati, zapravo nadzirati upravljanje tvrtkama u kojima država ima vlasništvo, s druge strane. Ne vjerujem u pokušaje da se Vlada, odgovorna svojim građanima i za imovinu, odrekne nadzora, ali profesionalno upravljanje poduzećima sasvim je druga priča. Tu moramo napokon početi birati najbolje ljude, pošteno ih platiti sukladno tržišnim odnosima, nagraditi ih kada državi, tj. svim građanima donesu rezultat, ali i kazniti kada ga ne ostvare. Baš kao u privatnom sektoru – ako si dobar, napreduješ, ako nisi – letiš.

Država u vlasništvu ima silne nekretnine koje nisu u uporabi ili su u izuzetno lošem stanju. Treba li ih prepustiti lokalnim vlastima?

Agencija koja će se baviti samo nekretninama treba napraviti strateški plan upravljanja, pravno raščistiti sve nekretnine i sve to staviti na internet. Javno i transparentno. Posebno je važno poljoprivredno zemljište koje ćemo staviti u funkciju proizvodnje hrane i na raspolaganje našim poljoprivrednicima. HDZ ima ulagačke projekte navodnjavanja i odvodnje u funkciji proizvodnje hrane.

Državni stanovi danas zjape prazni i neuređeni, a naši sugrađani završavaju na cesti i u neimaštini nakon sedam godina krize. Pa ne bi li bilo normalno da obitelji čiji roditelj ostane bez posla dobiju na raspolaganje takve stanove dok se ne snađu? Ako treba, neka ih država i uredi. Uređivat će ih hrvatski obrtnici.

Uredski prostori u državnom vlasništvu najmoprimce ili kupce trebaju naći na tržištu. Možda će neki poduzetnik za slobodni prostor dati bolju ponudu za najam nego neka javna ustanova, a neki nekretninski ulagač znatno spustiti cijenu ispod tržišne javnoj ustanovi. Nakon reforme lokalne uprave i samouprave dio odgovornosti treba spustiti na lokalnu upravu. HDZ je to prakticirao i prije. Za projekte koji su od nacionalnog značenja nekretninama će upravljati centralna vlast, ali mora li se stanovima ili poslovnim prostorima u Osijeku ili Splitu stvarno upravljati iz Zagreba? Mislim da ne. A ako netko 2015. još uvijek misli da su moć i novac u takvoj vrsti koncentracije odlučivanja, čvrsto vjerujem da će ga iduća HDZ-ova vlada razuvjeriti!

>>Domagoj Ivan Milošević otkriva ekonomski program HDZ-a

>>Domagoj Ivan Milošević: HDZ može potonuti ili gledati u budućnost