750 MILIJARDI EURA

Dombrovskis pojasnio kako će se dijeliti EU novac

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Valdis Dombrovskis u Zagrebu
Foto: POOL/Reuters/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Press conference on Recovery and Resilience at the European Commission headquarters in Brussels
Foto: POOL/Reuters/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Press conference on Recovery and Resilience at the European Commission headquarters in Brussels
29.05.2020.
u 09:55
Države članice  trebaju doći s planovima reformi i ulaganja, provesti te planove i zatim će dobiti alocirani novac u tranšama - kaže izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis.
Pogledaj originalni članak

Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za ekonomiju koja radi za građane, u razgovoru s novinarom Večernjeg lista u Bruxellesu odgovara na pitanja o novom fondu za oporavak EU nakon koronakrize i čitavom paketu nazvanom “New Generation EU” ili Europska unija nove generacije.

Stručnjaci otkrivaju

Roditeljstvo u doba korone: Povratak u novo normalno uz korisne strane novih tehnologija

Ida Prester otkriva kako joj je dijete naučilo slova preko aplikacije za vrijeme pandemije, a njoj je tehnologija doslovno spasila život! O izazovima roditeljstva u ovo izvanredno vrijeme razgovarali smo i s prof. dr. Gordanom Kuterovac Jagodić, pročelnicom Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dr. Rankom Rajovićem, dugogodišnjim članom Odbora za darovite međunarodne udruge Mensa i UNICEF-ovim suradnikom na projektu ranog poticanja intelektualnog razvoja djece, te osnivačem Odsjeka za darovite Nikola Tesla Centra

Kao što smo već pisali, riječ je o 750 milijardi eura vrijednom novom fondu iz kojeg će se, pored postojećih fondova i postojećeg proračuna EU, dijeliti novac državama članicama u obliku bespovratnih sredstava (500 milijardi) i povoljnih zajmova (250 milijardi). Hrvatska bi, prema prijedlogu Komisije, trebala dobiti 10 milijardi eura, od toga 7,36 milijardi eura bespovratno, a to je dakle iznos povrh 10-ak milijardi eura koliko Hrvatska očekuje kroz novi sedmogodišnji proračun Unije.

Valdis Dombrovskis najbolja je osoba u Europskoj komisiji za razgovor o detaljima Fonda za oporavak i otpornost nakon koronakrize, jer bi novac iz tog fonda trebao biti vezan uz Europski semestar, mehanizam ekonomske koordinacije država članica i nadzora s razine EU, za koji je i dosad i ubuduće politički najodgovorniji upravo ovaj izvršni potpredsjednik EK. 

Vidjeli smo koliko prema prijedlogu Komisije svaka država članica dobija u obliku bespovratnih sredstava i povoljnih zajmova. Čini se da su dobro prošle i države srednje i istočne EU, koje su se prije objave prijedloga možda bojale da će ovaj novi financijski instrument stvoriti situaciju da one kao manje razvijene plaćaju trošak oporavka od koronakrize razvijenijih država na zapadu. Taj strah se pokazuje neopravdanim. Vjerojatno će oko alokacijskog ključa, kriterija na temelju kojih ste došli do računice iz prijedloga, biti puno rasprave. Mislite li da će takav alokacijski ključ ostati kakav jest?

- Znatan dio novca nije unaprijed alociran pojedinim državama članicama, ali 655 milijardi jest unaprijed alocirano i to prema ključu koji uzima u obzir relativan prosperitet država članica i relativnu nezaposlenost. Naravno da će o svemu biti rasprave između država članica i Europskog parlamenta. I znam da postoje neke zabrinutosti oko geografske ravnoteže, pa i zabrinutost država srednje i istočne EU, ali mislim da ovaj prijedlog daje odgovor i da su te države dobro zastupljene u alokaciji iz ovog fonda. Pravni temelj nam je bila kohezija i alokacijski ključ za fond za oporavak i otpornost mora biti kompatibilan s kohezijskom politikom. Drugi važan element je nezaposlenost. I zato je, primjerice, Španjolska, koja je malo veća ali puno prosperitetnija od Poljske, dobila znatno više od Poljske. Italija i Španjolska su daleko najveće primateljice, a to su ujedno i zemlje koje su najteže pogođene u pandemiji koronavirusa.

Kako će države povlačiti novac koji im je alociran u “New Generation EU”?

- Države članice trebaju predložiti svoje planove oporavka i otpornosti. Trebaju odrediti precizne korake za raspodjelu sredstava iz ovog financijskog instrumenta. Namjera nam nije da učinimo to previše birokratiziranom procedurom, nego da se pobrinemo da je novac iskorišten u skladu s europskim prioritetima, kao što su zelena i digitalna tranzicija, i u skladu sa specifičnim izazovima svake zemlje koji su uočeni kroz Europski semestar.

U kojem trenutku države trebaju predstaviti plan oporavka i otpornosti?

- Bit će dvije prilike za to tijekom jedne godine. Mogu to učiniti u travnju, kad izrađuju svoje nacionalne programe reformi, ali mogu to učiniti i u listopadu prethodne godine, kad zemlje euro zone dostavljaju Komisiji nacrt proračuna. Ako države članice žele što prije iskoristiti svježi novac, ima smisla da iskoriste ovu priliku u listopadu, umjesto da čekaju proljeće sljedeće godine. 

Hoće li sve ovo učiniti Europski semestar još kompliciranijim? I dosad smo vidjeli da neke zemlje skoro pa uopće ne ispunjavaju specifične ekonomske preporuke koje dobiju od EU kroz Europski semestar. Mislite li da će se to promijeniti?

- Nadamo se da ove novosti neće previše zakomplicirati Europski semestar jer već postoje ustaljene procedure rada, izvješća o zemljama, specifične preporuke… Nadamo se da ćemo ovime unaprijediti specifične preporuke jer će postojati stvarno financiranje vezano uz te preporuke. Države članice će imati dodatni poticaj da te preporuke implementiraju.

Možete li nam dati neke primjere, kakva vrsta projekata bi mogla povlačiti novac iz Fonda za oporavak i otpornost?

- Na državama je da izrade planove s projektima, tako da ne bih želio unaprijed određivati nešto što će odrediti države članice, naravno u dijalogu s Komisijom. Ali kao primjer mogu navesti bilo kakve projekte vezane uz zelenu tranziciju: unapređenje energetske učinkovitosti, povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Ili investiranje u digitalnu infrastrukturu pohrane podataka, u digitalne vještine. Zatim, projekti zapošljavanja i socijalne uključivosti. Također to mogu biti i projekti s ciljem prevladavanja trenutne krize, kao što je potpora za plaće, ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu i usluge.

PROMO

Liderstvo nakon COVID-a: Kako kriza mijenja način na koji vodimo

U središtu VUCADD* uragana: pandemija Covid-19 transformirala je svijet rada i poslovanja velikom brzinom, pružajući odvažnim menadžerima brojne mogućnosti eksperimentiranja. Stručnjaci za transformaciju prof. Kathrin Köster, fakultetski član WU Executive Academy i Helga Pattart-Drexler, voditeljica odjela Executive Education u istoj instituciji, analizirali su mogućnosti liderstva nastale uslijed trenutne situacije i moguće pozitivne učinke za menadžere i poduzeća.

U čemu je uopće razlika između kohezijskih fondova i novog fonda? 

- Postoji mnogo sličnosti, ali ima i bitnih razlika. Fond za oporavak i otpornost pripremljen je na pravnoj osnovi kohezije. Ali razlika je u tome što su kohezijski fondovi regulirani u smislu da se točno zna za što se mogu koristiti, i te su investicije vezane uz smanjenje nejednakosti između različitih država i regija, dok ovdje u Fondu za oporavak i otpornost postoji snažnija poveznica s reformama. Naglasak je na jačanju otpornosti i konkurentnosti naših ekonomija kroz reforme. Slično je i to da se novac isplaćuje već pripemljenim i provedenim investicijskim projektima. Dakle, države članice  trebaju doći s planovima reformi i ulaganja, provesti te planove i zatim će dobiti alocirani novac u tranšama. 

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

KA
karinmedaje
10:27 29.05.2020.

plenković je prvoklasni manipulator i demagog, kolindi nije prošlo 8000 eura plaće pa sad on pokušava sa 10 miljardi eura, tko će to vraćati i kako ? laž je da će to biti bespovratno, vraćat ćemo mi to samo se još ne zna u kojem obliku i kojem postotku, također ovo je novac za višegodišnje programe a ne sve odjednom ...

A1
.anticenzura.1c
11:07 29.05.2020.

Samo vi brisite komentare, ali necete dobiti rat protiv nas, zlotvori nacisti iz Brisela i Berlina, niste ni onda!

IN
inot
11:03 29.05.2020.

"Države članice trebaju doći s planovima reformi i ulaganja, PROVESTI te planove i zatim će dobiti alocirani novac"...znaci nista od love