Broj preventivnih pregleda odraslih u primarnoj je zdravstvenoj zaštiti posljednjih deset godina pao 80 posto. Gotovo šest milijuna uputnica za bolničke poliklinike u 2000. godini rast je od petnaestak posto u usporedbi s pet godina prije. Iz godine u godinu enormno rastu troškovi za lijekove na recept, pada broj dijagnoza postavljenih u primarnoj zaštiti, sve je manje kućnih posjeta.
Primarna zdravstvena zaštita danas je industrija za propisivanje lijekova i upućivanje na specijalističke preglede, može se čuti u timu za projekt zdravstvene reforme. Uzrok tome je organizacija i način financiranja primarne zaštite. Model "glavarina" potiče liječnike samo na prikupljanje što većeg broja osiguranika.
Reforma primarne zdravstvene zaštite, prema prijedlogu Ministarstva zdravstva, zadire u model financiranja usluga. Oko 75 posto novca liječnik primarne zaštite dobivao bi na dosadašnji način kao "glavarinu" za svakog svog osiguranika. Predviđene su veće financijske razlike, ovisno o dobi i zdravstvenom statusu osiguranika. Kako bi temelj primarne zdravstvene zaštite trebala biti preventiva, spriječiti i bolest rano otkriti, 25 posto novca svaki bi liječnik trebao zaraditi preventivnim pregledima osiguranika o kojima se skrbi. Obvezne godišnje preventivnie mjera u primarnoj zaštiti nadzirat će u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Temeljni preventivni pregledi odnose se na rizične faktore poput kontrole tlaka, šećera, masnoća, kontrole krvne slike kao i na sve što se odnosi na zdravlje žene. Liječnicima primarne zaštite posebno će biti plaćena i edukacija.
No, na prijedlog Hrvatske liječničke komore, ova će godina za primarne liječnike proći po starome. Komora je, naime, inzistirala na tome da se ovako reformirana primarna testira, kako je i zamišljeno pilot-projektom, u Koprivničko-križevačkoj županiji, što će se učiniti u šestomjesečnom rezdoblju, počevši od 1. lipnja ove godine. Za to vrijeme liječnici u ostalom dijelu Hrvatske imat će na raspolaganju informacije o tome kakvo bi bilo njihovo poslovanje po novome modelu rada.
Reformom primarne previđa se i to da se školska medicina izdvoji iz opsega rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i vrati u domove zdravlja. Domovi zdravlja trebali bi postati centri i za pružanje usluga njege u kući, hitne prethospitalne medicine, patronažu, skrb o pacijentima otpuštenima iz bolnica, palijativnu skrbi, skrb za invalide.
Istodobno, u sklopu reforme primarne zdravstvene zaštite zadatak je Hrvatske liječničke komore da redefinira mrežu ambulanti. Nova mreža trebala bi otvoriti mogućnost zapošljavanja najmanje stotinjak liječnika s burze. Naime, dio od sadašanjih 2500 timova primarne zaštite ima u skrbi više od 2000 osiguranika, što zbog velikog broja pacijenata dovodi u pitanje kvalitetu usluga. Razmišlja se stoga o smanjenju normativa o maksimalnom broju pacijenata u skrbi jednoga liječničkog tima.
Diana Glavina