Don Ivan Grubišić uskoro će biti stavljen pred veliku kušnju: ostati svećenik ili saborski zastupnik. Njemu je, kako doznajemo iz izvora bliskih Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, nadbiskup mons. Marin Barišić pripremio tzv. suspenziju a divinis, kojom će ga, ako ne odustane od saborskog mandata, razriješiti svih svećeničkih ovlasti. Premda je don Grubišić u mirovini, to je velik udarac jer se suspenzija a divinis (kojom svećenik i dalje ostaje svećenik jer ne može ostati bez sakramenta reda, ali gubi ovlasti za služenje mise i ispovijed – dvije glavne dužnosti o opsluživanju svetih sakramenata), vrlo rijetko koristi i namijenjena je najtežim prekršiteljima crkvenih pravila.
Još ništa službeno
Iz Splitsko-makarske nadbiskupije otpočetka nisu sa simpatijama gledali na don Grubišićev politički angažman. Splitski nadbiskup izdao je dva priopćenja tijekom predizborne kampanje, a nakon objave rezultata i susreo se s don Grubišićem, no razgovor je ostao tajna. Don Grubišić je tada rekao da je "rezultat" između njega i mons. Barišića 1:1, a pretpostavlja se da je već tada bio upoznat s mogućnošću gubitka svojih svećeničkih prava ustraje li u odluci da se angažira kao saborski zastupnik.
Don Ivan Grubišić ne želi komentirati mogućnost suspenzije jer još ništa službeno nije doznao, ali kaže da nadbiskup Barišić nije u pravu, jer se on nije angažirao ni u jednoj političkoj stranci, nego je u Sabor ušao kao građanska opcija što se, kako tvrdi, ne kosi s odredbama Kanonskog zakonika, koji svećenicima ne dopušta političko organiziranje.
– Budući da sam dao zakletvu u Saboru, siguran sam da ću u Saboru i ostati sljedeće četiri godine – kaže don Grubišić, očito se pomirivši sa sudbinom da će ga sustići jedna od najtežih crkvenih kazni.
Na upit što dokumenti II. vatikanskog sabora govore o odnosu kršćanina i politike i o odnosu svećenika prema politici, nedavno je odgovorio Radio Vatican pozivajući se na smjernice pastoralne konstitucije Gaudium et spes koja je, što se toga tiče – vrlo jasna.
"Smiju li se svećenici miješati u politiku? To ovisi o kontekstu", pita se i za Radio Vatican odgovara isusovac p. Dariusz Kowalczyk, prof. dogmatske teologije na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, citirajući Zakonik kanonskog prava koji preporučuje da "klerici aktivno ne sudjeluju u politici ni u vođenju sindikalnih udruženja (kan. 287)". Uvijek vrijedi i načelo izrečeno u Gaudium et spes: "Crkva se (...) nikako ne podudara s političkom zajednicom, a ne veže se ni uz bilo koji politički sustav." Doista, poslanje Crkve nadilazi svaku političku perspektivu – tvrdi pater Kowalczyk.
Čeka se i Vatikan
– Saborska konstitucija pak ističe da su "politička zajednica i Crkva neovisne jedna o drugoj i samoupravne svaka na svome području". No, ujedno dodaje da su obje u službi istih ljudi. Uostalom, i katolici su članovi raznih političkih stranaka. Aktualni problem nije u politiziranju svećenika, nego u nedostatku kršćanskih političara, profesionalno i moralno sposobnih da se kao kršćani angažiraju u politici. Iz saborskog se dakle nauka jasno zaključuje da se vjernici moraju uključiti u politiku. Štoviše, njihova je nazočnost vrlo poželjna u raznim političkim strukturama, pod uvjetom da budu dosljedni sa svojom vjerom – istaknuo je pater Kowalczyk.
Točan datum kada će biti objavljena suspenzija a divinis don Grubišiću još se ne zna, a očekuje se da će je nadbiskup Barišić popratiti i priopćenjem, u kojemu će objasniti svoje motive i potkrijepiti ih paragrafima kanonskog prava. Pretpostavlja se da mons. Barišić čeka i očitovanje Vatikana o cijelom slučaju.
Dijametralno.