Donio je još dvije odluke koje nisu u skladu s Ustavom

Ministar Željko Jovanović donio je još dvije protuustavne odluke iz kojih proizlazi da bi i njemu i njegovu pravnom timu dobro došao građanski odgoj. Odluke o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole iz 2012. i 2013. nisu objavljene u Narodnim novinama, već neutvrđenog datuma na web stranici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te bez naznake kad stupaju na snagu, nego je tek u izmjeni odluke iz 2013. navedeno “danom donošenja”, ali i to je nedopustivo.

Sporne odluke

U tim slučajevima općenormativni akt “nije ni stupio na pravnu snagu, kao takav nije primjenjiv, nije općeobvezan i ne djeluje ni prema kome. Slijedom navedenog, takav akt ne može se smatrati propisom”, pa ga ni Ustavni sud ne može ocjenjivati. Ali, kako su sporne odluke unatoč tomu proizvodile pravne učinke, Ustavni sud je, i zbog djece, napravio iznimku, te naredio ministru da donese novu odluku za školsku godinu 2014./2015. Pri tomu morat će poštovati temeljna načela koja proizlaze iz ustavnog jamstva da je svakome pod jednakim uvjetima u skladu sa sposobnostima dostupno srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje. Zbog toga je svojedobno protuustavnim ocijenjeno davanje prednosti pri upisu djeci branitelja jer Ustav dopušta favoriziranje jedino po osnovi osobnih sposobnosti. Jovanović je upozoren i na obrazloženje Zdravka Bošnjaka, jednog od inicijatora postupka ustavne ocjene: “elementi vrednovanja za upis u srednje škole mogu biti jedino elementi kojima su pod jednakim uvjetima prema jednakom nastavnom planu i programu, i uz jednak pristup mogli pristupiti svi učenici u Republici Hrvatskoj, te se mogu vrednovati jedino sposobnosti, a ne i mogućnosti učenika”.

Izdvojen je i citat s kojim se Ministarstvo pravdalo, a prema kojem su “trud i uspjeh učenika u osnovnoj školi, a ne materijalni i ekonomski preduvjeti, ključan... kriterij za upis u srednju školu”. I pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić upozoravala je da unaprijed trebaju biti propisana “pravila igre” trajnijeg karaktera, koja se bez opravdanih objektivnih i razumnih razloga ne mogu mijenjati, te na poštovanje Konvencije o pravima djece i načela najboljeg interesa djeteta.

Dodatno bodovanje

Dostupnost (izvan)školskih aktivnosti mora biti i stvarna (nediskriminatorna), a ne samo formalna, upozoravaju ustavni suci. Primjerice, kod osnovnoškolskih aktivnosti koje se mogu dodatno bodovati treba voditi računa ako njihovo održavanje ovisi o dostatnom broju učenika da ih u nekim školama nije moguće organizirati. Ili, što neke besplatne ili “zanemarivo” naplatne aktivnosti, zbog teritorijalne umreženosti objektivno nisu svima jednako dostupne. Za sport i glazbu pak trebaju postojati ozbiljni i relevantni razlozi zbog kojih bi dale prednost pri upisu i u škole čiji profil nije vezan uz te aktivnosti.