Što posjeduju Hrvati: Svako peto kućanstvo ima drugu nekretninu, a evo koja je prosječna vrijednost imovine

Polovica kućanstava u kojima je nositelj kućanstva osoba u dobi do 34 godine posjeduje vlastitu stambenu nekretninu, jednako kao i 60 posto njih u dobi od 35 do 44 godina. Oko 80 posto kućanstava gdje je nositelj u dobnoj skupinu od 45 do 54 godine također živi u vlastitoj nekretnini, a kod starijih dobnih skupina taj je udio oko 90 posto. Gleda li se cijela populacija, glavnu stambenu jedinicu posjeduje osam od deset kućanstava u Hrvatskoj, a preostala petina živi u najmu ili u tuđoj nekretnini, pokazala je Anketa o financijama i potrošnji kućanstava koju je tijekom 2021. godine provela Hrvatska narodna banka.

Svako peto kućanstvo (22 posto) posjedovalo je i drugu nekretninu. Prosječna vrijednost imovine kućanstva kretala se oko 119 tisuća eura, s tim što je polovica kućanstava imala imovinu do 70.600 eura. Velika razlika između prosječne i medijalne vrijednosti upućuje na nejednakosti u raspodjeli, zaključuju autori istraživanja Igor Jemrić i Anita Harmina, istraživači HNB-a. Ukupno 30% kućanstava imalo je dug, što je ispod procjene posjedovanja duga za europodručje (43%), a on je iznosio prosječnih 11.400 eura. Ipak, polovica kućanstava dugovala je do 2600 eura. Većinom su to bili dopušteni minusi.

Medijalna vrijednost bruto dohotka u Hrvatskoj iznosila je 15.700 eura, a prosječna 19.900 eura, što je znatno manje nego u europodručju gdje je prosječni dohodak bio 47.700 eura, a medijalni 34 tisuće eura. U Sloveniji je prosječni dohodak bio 31 tisuća eura, a Češkoj i Slovačkoj oko 23 tisuće eura. Bruto dohodak uključuje bruto plaće, mirovine, najamnine, kamate i slično.

VEZANI ČLANCI: 

Kućanstva čiji nositelji imaju fakultetsko obrazovanje imaju najviši bruto dohodak (medijalni 24.900 eura, a prosječni 28.800 eura), a koji je gotovo 50% veći nego kod kućanstava čiji nositelj ima srednju školu. U odnosu na nositelja s osnovnom školom razlika je pet puta.

Deset posto najbogatijih kućanstava držalo je otprilike polovicu ukupnog bogatstva. Donja polovica držala je deseti dio, dok je bogatstvo 20% najbogatijih bilo najmanje 12 puta veće od bogatstva 20% najsiromašnijih. Nejednakosti u europodručju su još izraženije i ta je razlika oko 33 puta. U najsiromašnijim hrvatskim kućanstvima na hranu se trošilo do 1600 eura godišnje, medijalna je potrošnja bila 3500 eura, a prosječna 4300 eura. U bogatim kućama za hranu su izdvajalo oko 6900 eura. Režije su u polovici kućanstava odnosile do 1900 eura, a ostale robe i usluge do osam tisuća eura godišnje. 

>>> FOTO Problemi s kupnjom nekretnina: Ovo je popis najnepovoljnijih gradova