Općenito govoreći, novac zaista donosi sreću, što i jest jedan od razloga zbog kojih se kao uobičajeni pokazatelj sreće stanovnika u nekoj zemlji koristi BDP per capita odnosno dohodak po glavi stanovnika. Istraživanja pokazuju da su stanovnici bogatijih zemalja zaista sretniji. Kad imamo novca, naš materijalni standard i kvaliteta života bit će bolji.
Moći ćemo se kvalitetnije i bolje hraniti, više paziti na zdravlje, lakše othraniti i obrazovati svoju djecu, plaćati račune na vrijeme i lakše planirati budućnost, zbog čega ćemo biti manje opterećeni svakodnevnim problemima i u konačnici sretniji. Wiking, koji je inače zaposlen kao direktor Instituta za istraživanje sreće u Kopenhagenu, naglašava kako činjenica da su bogatiji i sretniji ne govori nužno o tome da novac donosi sreću, već o tome da nas život bez novca može učiniti nesretnim. A to su vrlo različite stvari. Primjerice, ako nam novac omogućuje da nahranimo svoje dijete ili dostojno živimo za vrijeme mirovine, on će imati moć pretvoriti našu bijedu u sreću. Ako se pak novcem koristimo za bjesomučnu kupnju stvari koje nam nisu potrebne, a kupujemo ih zbog ovisnosti, depresije ili obijesti – onda je riječ o problemu i tada će nas novac vrlo rijetko dovesti do sreće.
Kao i kod većine stvari u životu, i ovdje je manje – više. Drugim riječima, zbog zakona opadajuće marginalne korisnosti poslije nekog iznosa, najčešće iznosa koji nam omogućuje zadovoljenje naših potreba i ugodan život, dodatno povećanje prihoda neće povećavati osjećaj sreće. To je jedan od razloga zbog kojih se stanovnici nekih država, poput Južne Koreje ili Katara, bez obzira na povećanje bogatstva zemlje, ne osjećaju nimalo sretnije. Upravo suprotno, bez obzira na znatno povećanje bogatstva, stanovnici Južne Koreje pri vrhu su po broju depresivnih stanovnika i broju samoubojstava među zemljama članicama OECD-a. Drugi je razlog poznat kao „hedonistička traka za trčanje“. Riječ je o činjenici da se vrlo brzo prilagođavamo novom opsegu bogatstva pa nam ostvarenje određenog cilja donosi samo kratkoročnu sreću jer si neprestano postavljamo sve veće, ambicioznije ciljeve i očekivanja u vezi s onim što nas može usrećiti.
Ipak, postoje načini na koje novac možemo iskoristiti za povećanje vlastitog zadovoljstva i sreće. Evo nekoliko savjeta za sretniju i smisleniju potrošnju.
1. Kupujte iskustva, a ne materijalna dobra
Umjesto u kupnju novog smartphonea, novac uložite u obrazovanje te u vlastiti rast i razvoj. Prijavite se na radionicu financijskog opismenjavanja, naučite strani jezik ili upišite tečaj kuhanja.
2. Uložite novac u bolju budućnost
Provodite vrijeme u prirodi, upišite se na plivanje, ugovorite policu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja! Iskoristite svoj novac na važne stvari i uložite ga u svoje zdravlje, starost i financijsku stabilnost. Pobrinite se za svoju mirovinu i pokušajte je dočekati zdravi i financijski stabilni. Pomanjkanje novca u godinama kada ste financijski najranjiviji, a vaša radna sposobnost znatno umanjena, može vas učiniti nesretnima. Planirajte na vrijeme i osigurajte svoju budućnost.
3. Izbjegavajte impulzivnu kupnju i potrošnju radi „popravljanja raspoloženja“
Pokušajte izbjeći impulzivnu i iracionalnu kupnju, potrošnju izazvanu lošim raspoloženjem ili ljutnjom. Kupit ćete stvari koje vam nisu potrebne i nakratko popraviti svoje raspoloženje. Ipak, razina vaše sreće neće se dugoročno povećati, a ako je riječ o kupnji izvan vaših mogućnosti, nakon što završi trenutak sreće, razina sreće znatno će pasti, a kod nekih izazvati i depresivna stanja.
4. Izbjegavajte gomilanje stvari i prekomjernu potrošnju
Jedna kuglica sladoleda – čisto zadovoljstvo. Peta kuglica sladoleda – i nije nešto. Pretjerivanje u bilo čemu, pa tako i u povećanju naših prihoda i potrošnje, često nas dovodi do toga da nam je sve manje stalo do toga što imamo i što kupujemo. Koristite se novcem za kupnju stvari koje vam donose istinsko zadovoljstvo. Izradom osobnog proračuna ograničite svoju potrošnju, a višak sredstava preusmjerite u fond štednje – za crne dane, mirovinu ili pak putovanje koje si već dugo želite. Nemojte popustiti pred pritiskom konzumerizma kupujući stvari koje vam ne trebaju novcem koji nemate da biste impresionirali ljude do kojih vam nije stalo.