Privatno RMOD društvo za isplatu mirovina drugog i trećeg stupa dobilo je konkurenciju, i to iz državnog HR MOD-a koje će se uključiti u isplatu mirovina. Za predsjednicu uprave imenovana je Renata Gecan Milek, koja govori o planovima novog društva.
Zašto se HZMO uključuje u posao s isplatom mirovina iz drugog i trećeg stupa? Je li uputno da na ‘kraju balade’ država uskače s isplatama u najosjetljivijem trenutku – kad ljudi nakon 30 ili 40 godina štednje, kojom su sve vrijeme upravljali privatni fondovi, možda otkriju da ne dobivaju koliko su očekivali?
Primarni je motiv odluke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o osnivanju HR MOD-a želja da se osiguranicima ponudi mogućnost izbora u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu iz drugog stupa i poboljša kvaliteta usluge budućim korisnicima obvezne mirovine kroz dodatnu ponudu mirovinskih programa. HR MOD će unijeti „svježinu“ na tržištu kroz nove ponude mirovinskih programa što će, u konačnici, utjecati na bolju konkurentnost i mogućnost izbora mirovine. U Hrvatskoj je do sada postojalo samo jedno mirovinsko osiguravajuće društvo, a znamo da nedostatak konkurencije, u pravilu, rezultira manjkom motiva za razvoj konkurentnijih programa ili unapređenja procesa. Tržišna utakmica u konačnici znači i bolju uslugu na zadovoljstvo klijenata.
Kad će biti prve isplate mirovina iz vašeg društva?
Planirani početak rada HR MOD-a prvi je kvartal sljedeće godine. U prvoj godini poslovanja cilj nam je pokrenuti poslovanje Društva i započeti sklapanje mirovinskih programa i isplate mirovina. Trenutačno smo u fazi pripremnih radnji za pokretanje svih aktivnosti društva. Tu ponajprije mislim na provedbu selekcijskog postupka zapošljavanja potrebnih radnika, odabir vanjskih pružatelja usluga koje je odobrio regulator te izbor i implementaciju aplikativne podrške glavnim poslovnim procesima Društva. U prvoj godini rada planiramo marketinške aktivnosti, pokretanje ključnih komunikacijskih kanala te uspostavu poslovne suradnje s odabranim partnerima koji će obavljati poslove informiranja i prikupljanja zahtjeva za sklapanje ugovora o mirovini.
Možete li biti jeftiniji i efikasniji od postojećeg privatnog društva za isplatu mirovina RMOD, koje se dva desetljeća priprema za taj posao?
HR MOD ponudit će povoljnije programe, što svakako uključuje i niže naknade, a što će u konačnici, vjerujem, rezultirati i višim iznosom mirovine za naše buduće korisnike. Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima propisuje maksimalne naknade za obvezne mirovine, a u slučaju dobrovoljnih mirovina to je prepušteno društvima. Napomenula bih da smo svjesni dugotrajnosti postupka za isplatu mirovina iz drugog stupa, zbog čega namjeravamo pokrenuti inicijative i pregovore sa svim akterima u tom procesu kako bi se postupak ubrzao i time postao efikasniji.
Prigovara vam se sukob interesa zbog nekih, poslije se pokazalo loših ulagačkih odluka društva kojim ste upravljali prije desetak godina. Možete li objasniti kako je došlo do gubitaka, na koji način procjenjujete da je vrijednosni papir u koji ulažete povjerenu imovinu kvalitetan?
Zaista mi je žao što se u dijelu javnosti mogao steći takav dojam. Prigovara mi se sukob interesa zbog činjenice da sam bila dio radne grupe koja je radila na projektu osnivanja HRMOD-a te što sam imenovana u upravu. Uprava je ta koja provodi poslovni plan osnivača, stoga uprava i osnivač Društva trebaju imati istu viziju poslovnog plana u fazi osnivanja. Ovdje sukoba interesa nema. Što se tiče ulagačkih odluka, ističem da su sve investicijske odluke u trenutku donošenja imale podlogu i bile opravdane. Globalna financijska kriza iz 2008., europska dužnička kriza iz 2011. te današnja kriza uzrokovana COVID-19 sistemske su krize koje pogađaju sve aspekte ekonomije te imaju velik utjecaj na naše živote.
Sve spomenute krize rezultirale su masovnim izlascima ulagača iz fondova te rasprodajom financijske imovine, što je dovelo do toga da su prethodno likvidni vrijednosni papiri postajali preko noći nelikvidni. U ovakvim situacijama fond menadžeri prisiljeni su prodavati vrijednosne papire po bilo kojim cijenama kako bi osigurali likvidnost fondova. Ovakve rasprodaje neminovno dovode do pada cijene vrijednosnih papira, a posljedično i gubitaka od ulaganja. Današnja kriza, koja je bez presedana, teško je pogodila određene sektore poput turizma ili prijevoza. Možemo li reći da je ulaganje mirovinskih ili investicijskih fondova u turistički sektor prije početka krize bila loša investicijska odluka?
Ulagačku politiku trebamo ostaviti portfelj menadžerima koji žive sa svojim odlukama svaki dan, a ulagače educirati da znaju odabrati fond ili mirovinski fond sukladno osobnoj sklonosti rizicima kao i važnosti kreiranja osobnog portfelja, gdje su ulaganja disperzirana kako bi se smanjile panične reakcije i rasprodaje u vrijeme krize. Osobno sam ponosna na svoj mandat u Raiffeisen Investu koji je bio školski primjer kriznog upravljanja. U Upravu sam ušla krajem 2008. godine u jeku globalne financijske krize. Društvo je u mom mandatu prošlo transformaciju, implementirano novu aplikativnu podršku poslovanja Društvu, lansiralo nove proizvode te intenzivno radilo na edukaciji postojećih i budućih klijenata. Društvo je uspješno pokrenulo prodaju obvezničkog fonda i novog mješovitog fonda fizičkim osobama te podiglo tržišni udjel s 9,15% (2008.) na 15,4% (2010. godine).
Većinu mirovinske štednje mirovinci ulažu u državne obveznice, zbog čega je ovisnost o državi i javnim financijama izrazito visoka. Što mislite kakve ćemo imati mirovine za 20 ili 30 godina, hoće li ih uopće biti s obzirom na loše demografske trendove?
Upravo nas loši demografski trendovi usmjeravaju prema daljnjem jačanju 2. i 3. mirovinskog stupa. Osim isplate mirovina, svoju ulogu vidimo u jačanju financijske pismenosti budućih umirovljenika te podizanju svijesti o vlastitom utjecaju na visinu mirovine još tijekom radnog vijeka jer već danas trebamo misliti o svojem sutra. Ulagačka je politika mirovinskih fondova zakonski propisana. No, vjerujem da će se više razgovarati o zelenom investiranju kao i o uključivanju okolišnih, socijalnih i upravljačkih faktora u investicijsku analizu, što bi trebalo dovesti do boljeg prepoznavanja rizika kao i ranom prepoznavanju dugoročnih prilika.
>> Pogledajte i ovaj video - Tomašević o Josipi Rimac: Svi znamo da su oni građani prvog reda
Prije mjesec dana ste pisali da je ova gospođa osuđena za neke prijevare ulagača u fondove, a sad nam donosi svježinu? Dajte i s Kutlom neki intervju, nek nas i on osvježi