Odlazak u mirovinu nakon cjeloživotnog rada trebao bi biti početak novog, mirnijeg i ugodnog života. Mnogi kažu da je mirovina godišnji odmor bez kraja i prilika da se živi život koji se oduvijek želi. I tako bi doista trebalo biti. No u Hrvatskoj, nažalost, nije. Većina umirovljenika jedva krpa kraj s krajem, a ništa bolja umirovljenička budućnost ne čeka mnoge trenutačno zaposlene. U ovom trenutku u Hrvatskoj 1,2 zaposlenika rade za mirovinu jednog umirovljenika, a zbog nepovoljnih demografskih trendova raste individualna odgovornost za vlastitu financijsku budućnost. Iako čak 80 posto građana strahuje od toga kako će živjeti u mirovini, većina uopće ne planira prihode za starost, pokazalo je istraživanje agencije IPSOS Puls, provedeno 2021. godine. Isto je istraživanje, naime, pokazalo i da samo 42 posto građana Hrvatske štedi za dane kada će biti u mirovini. Unatoč brojnim kampanjama i nastojanjima osvješćivanja, hrvatski građani nisu u dovoljnoj mjeri svjesni nužnosti da se sami pobrinu za odgovarajuće mirovine u budućnosti, bez obzira na situaciju oko sebe.
Niske mirovine iz prvog stupa tzv. generacijske solidarnosti uglavnom nisu dostatne za kvalitetan život. Iako svi radno aktivni građani imaju obveznu individualnu štednju za mirovinu u drugom stupu, uglavnom nisu svjesni da je to njihova osobna štednja niti se aktivno brinu o toj imovini. Osim toga, vrlo malo ljudi samostalno odabire mirovinski fond i ne znaju u kojem fondu štede, koliko sredstava imaju na osobnom računu te ne prate na koji se način upravlja njihovom štednjom.
Iako u današnjim gospodarskim okolnostima nije lako štedjeti, važno je osvijestiti situaciju i krenuti u akciju jer nikada nije kasno za pozitivnu promjenu. No da biste mogli poduzeti konkretne korake, dobro je znati kako uopće funkcionira mirovinski sustav i što možete učiniti.
Dva obvezna i jedan dobrovoljni stup osiguranja
Mirovinski sustav važan je dio sustava socijalne sigurnosti u Hrvatskoj, a sastoji se od dva obvezna i jednog dobrovoljnog stupa mirovinskog osiguranja. Hrvatski mirovinski sustav posljednjih se nekoliko desetljeća kontinuirano suočava s velikim izazovom izloženosti demografskim promjenama. Mirovinskom reformom, koja je stupila na snagu 2002. godine, Hrvatska je prešla s mirovinskog sustava, temeljenog isključivo na načelu međugeneracijske solidarnosti, na kapitalizirani sustav temeljen na individualnim računima budućih umirovljenika, u tzv. trostupni mirovinski sustav. Prva dva stupa su obvezna za svakog zaposlenoga građanina, dok je treći stup dobrovoljna mirovinska štednja uz državne poticaje. Izdvajanja svih zaposlenih za obvezno mirovinsko osiguranje (prvi i drugi stup) iznose 20% iz bruto plaće, dok je iznos uplata u treći dobrovoljni mirovinski stup osobna odluka svakog pojedinca.
Ovo morate znati o prvom i drugom stupu
Prvi obvezni stup mirovinskog osiguranja temelji se na načelu međugeneracijske solidarnosti i načelu utvrđenih doprinosa. Doprinosi za mirovinsko osiguranje u prvom stupu uplaćuju se u Državnu riznicu za isplatu mirovina aktivnih umirovljenika. Osobe, koje su osigurane samo u prvom stupu, uplaćuju 20% doprinosa iz bruto plaće, a osobe koje su osigurane u prvom i drugom stupu uplaćuju 15% doprinosa za prvi stup i 5% u drugi. Prvi stup u cijelosti provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a mirovina iz prvog stupa određuje se na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju.
Drugi mirovinski stup je obvezan i predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju u visini 5% bruto plaće. Poslodavac obračunava i uplaćuje doprinose na osobni račun osiguranika u odabrani obvezni mirovinski fond, koji zatim upravlja sredstvima na osobnom računu i uvećava ih za prinos ostvaren ulaganjem tih sredstava. Ušteđena sredstva na osobnom računu su privatna imovina i predmet nasljeđivanja. Upravljanje mirovinskim fondovima vrše mirovinska društva u privatnom vlasništvu. Mirovina se određuje na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o obveznim Mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, a isplatu mirovina iz drugog stupa obavljaju mirovinska osiguravajuća društva. Osobama osiguranim u prvom i drugom stupu omogućen je izbor povoljnije mirovine. Možete izabrati mirovinu kao da ste bili osigurani samo u prvom stupu ili kombiniranu mirovinu (osnovnu mirovinu iz prvog stupa, a iz drugog stupa mirovinu na temelju individualne kapitalizirane štednje).
Kako štedjeti?
Postoje brojne mogućnosti štednje za mirovinu pomoću kojih možete osigurati bolja mirovinska primanja. Neki ulažu u nekretnine, nadajući se prodaji ili iznajmljivanju, neki štede u životnom osiguranju, neki imaju štednju u banci, ulažu u investicijske fondove, vrijednosne papire i dionice na domaćem ili inozemnom tržištu, neki ulažu pak u zlato, umjetnine i druge oblike imovine kao i u dobrovoljnu mirovinska štednju temeljenu na osobnim uplatama u dobrovoljni mirovinski fond. U ovaj se oblik štednje mogu uključiti svi građani koji sami biraju s kojim mirovinskim fondom žele suradnju, a ušteđena sredstva na osobnom računu člana fonda su osobna imovina i u potpunosti su nasljediva. Dobrovoljnim mirovinskim fondovima upravljaju mirovinska društva u privatnom vlasništvu. Isplatu mirovine iz trećeg stupa obavljaju mirovinska osiguravajuća društva, mirovinska društva i Društva za životno osiguranje. Pravo na mirovinu nije povezano s radnim statusom i može se početi koristiti s navršenih 55 godina života, te iznimno sa 50 godina ako ste postali član dobrovoljnoga mirovinskog fonda prije 1. siječnja 2019.
Sadržaj donosimo u suradnji s UMFO-om