NAJSLAVNIJI DANI

Donosimo vam izvorne članke i fotografije naših reportera koje su nastajale u dramatičnim, ali pobjedonosnim satima akcije Oluja

Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
Foto: Arhiva VL
04.08.2024.
u 08:05
Osim branitelja na ratištu, bitke su tih dana vodili i ratni reporteri, koji su danonoćno izvještavali s terena, te novinari u redakciji, čije je novinarsko pero tada bilo oštro poput mača. Tih su povijesnih dana Večernjakovi novinari ispisali na stotine članaka
Pogledaj originalni članak

Nakon što su propali svi pokušaji mirne reintegracije okupiranih hrvatskih krajeva, a žrtve takve politike bili su svi hrvatski građani, bez obzira na nacionalnost, 4. kolovoza 1995. godine, u 5 sati ujutro, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara, počela je vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata 'Oluja'. Bio je to početak kraja četverogodišnje okupacije gotovo jedne petine hrvatskog teritorija. Već 5. kolovoza, u prijepodnevnim satima, pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili su Knin, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Samo dva dana kasnije, 7. kolovoza u 18 sati, tadašnji hrvatski ministar obrane, Gojko Šušak, objavio je završetak akcije "Oluja" u bivšim sektorima Sjever i Jug. Za samo 84 sata 200 tisuća pripadnika Hrvatske vojske i specijalne policije oslobodilo je područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a s krajem Oluje završen je i rat u Republici Hrvatskoj.

Operacijom je, uz državni vrh pod vodstvom tadašnjeg predsjednika Republike, Franje Tuđmana, upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a, general Zvonimir Červenko, a zbornim područjima zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač.

No, osim branitelja na ratištu, bitke su tih dana vodili i ratni reporteri, koji su danonoćno izvještavali s terena, te novinari u redakciji, čije je novinarsko pero tada bilo oštro poput mača. Tih su povijesnih dana Večernjakovi novinari ispisali na stotine članaka, Oluji smo posvetili desetke novinskih stranica, a velik dio onoga što su tada vidjeli hrvatski branitelji, kroz svoj su objektiv vidjeli i naši fotografi, koji su ovjekovječili neprocjenjivo vrijedne, povijesne trenutke, kako one potresne, ratne, tako i one kada su se slavile pobjede.

Uz 29 godišnjicu vojno-redarstvene akcije Oluja, prisjetimo se baš tih, originalnih tekstova i fotografija, vrijednih materijala koji su, riječju i slikom, pratili svaki korak Hrvatske vojske, te danas imaju gotovo spomeničku vrijednost, jer su na novinski papir 'ugravirali' neponovljive trenutke velikih pobjeda koje su Hrvatskoj vratile petinu teritorija, a prognanicima, njihove domove.

Povijesni 5. kolovoz 1995.

"Srbi odbili mirnu reintegraciju. Hrvatska više nije spremna podnositi napade na svoje teritorije....“, pisalo je na naslovnici Večernjaka objavljenog 4. kolovoza 1995. godine. Između redova se moglo iščitati da se sprema nešto veliko - tog je dana u Hrvatskoj počela 'Oluja'.  Samo 24 sata kasnije udarna vijest na naslovnici bila je da Hrvatska oslobađa svoja okupirana područja, a uz nju je bila istaknuta i poruka tadašnjeg hrvatskog predsjednika, Franje Tuđmana, upućena hrvatskim građanima srpske nacionalnosti na okupiranim područjima Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu u Hrvatskoj, kod svojih kuća, jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava. Pripadnike srpske paravojske pozvao je da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija, prema hrvatskim zakonima.

Tolj: "Akcija će biti kratka!"

Na konferenciji za tisak tadašnji načelnik političke uprave Ministarstva obrane RH, general bojnik Ivan Tolj, naglasio je da će akcija biti vrlo kratka. Prvi dan operacije oslobađanja okupiranih područja u Sjevernom i Južnom sektoru odvijao se prema planu. Kako su tog 5. kolovoza izvijestili naši reporteri, najblistaviji uspjeh hrvatskih snaga prvog dana vojno-redarstvene operacije bilo je oslobađanje Svetog Roka, pri čemu je u ruke hrvatske vojske došla velika količina vojne opreme i streljiva. Pad Petrinje bio je pitanje trenutka, Knin je bio u okruženju, a hrvatske su snage stigle na samo par kilometara od ulaza u grad. Uspješno je bilo i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo koje je uništilo radio-relejno čvorište 'Ćelavac' te jedno zapovjedno mjesto četničkog korpusa i jedno zapovjedno mjesto brigade. Naši su novinari izvijestili kako su srpske pobunjeničke crte probijene na čak 30 taktičkih smjerova u pojasevima odgovornosti zbornih područja Bjelovara, Zagreba, Karlovca, Gospića i Splita. 

„Ne smije se biti euforičan, jer to nije običaj ozbiljnih i razboritih, ali danas ima razloga da se hrvatski stijeg uzdigne jednako ponosno i časno kao u najistaknutijim vremenima prošlosti“, napisao je novinar Branko Tuđen, istaknuvši kako je Hrvatski narod potvrdio svoju vrijednost i povijesnu zrelost snagom svoje vojske, umješnošću svoje diplomacije, vlastitom slogom i strpljivošću i što je osobito važno, svojim političkim vodstvom.

Anketa o Oluji

Dan nakon početka vojno-redarstvene akcije 'Oluja' Večernji list proveo je telefonsko istraživanje javnog mnijenja, na uzorku od 300 ispitanika iz svih hrvatskih županija. Na pitanje kako gledate na akciju oslobađanja okupiranih područja Hrvatske, 99,3% ispitanih odgovorilo je da podržava akciju, a na pitanje mislite li da je pregovorima moglo doći do uspostave Hrvatske vlasti na okupiranim područjima, 'Ne' je odgovorilo 92,3%, ne znam 5,7%, dok je samo 2 posto ispitanih još uvijek vjerovalo u mogući uspjeh pregovora.

Tadašnji ministar obrane, Gojko Šušak, obavijestio je Vladu da vojno-redarstvene operacije uspješno teku na svim točkama proboja. Nakon što su u teškim borbama oslobodili jedno od najtvrđih neprijateljskih uporišta, selo Žitnić, hrvatski su branitelji tog 5. kolovoza u 17 i 30 sati ušli u Drniš, što je izazvalo oduševljenje u Šibeniku i cijeloj Hrvatskoj, a posebno kod 20 000 prognanih Drnišana, koji su s nestrpljenjem čekali trenutak kada će im biti omogućen povratak kućama. Hrvatske su se snage tog povijesnog dana spojile s Hrvatskim vijećem obrane i 5. korpusom armije BiH, na granici dviju država. Time je bio ostvaren jedan od bitnih, vojničkih i političkih ciljeva, a konačno je bio presječen strategijski komunikacijski smjer Knin- Bihać prema Republici Srpskoj i tadašnjoj Jugoslaviji, što je utjecalo na dalji razvoj događaja, ne samo na tom području, nego i šire.
Sva preostala, još neoslobođena područja, hrvatske su oružane snage držale u obruču, a za sve srpske civile koji su željeli napustiti ta područja bila su otvorena dva smjera s južne strane prema Srbu, a sa sjevera prema Dvoru. 

Naši su se novinari javili iz oslobođenog Knina

Na naslovnici objavljenoj 6. kolovoza 1995. sve je bilo rečeno sa samo dvije riječi – „Knin oslobođen!“ Iako su i nakon oslobođenja ceste do Knina bila nesigurne, a svuda uokolo još su odjekivali pucnji, nakon pripadnika 7. gardijske brigade 'Pume' iz Varaždina i bojovnika iz 4. gardijske 'Pauci' i Večernjakovi su reporteri ušli u Knin, na čijoj se tvrđavi vijorila 20-metarska, hrvatska trobojnica. 
Oko podneva, 5. kolovoza, u Vrliku je ušla 5. satnija 72. bojne policije HV-a, koja je, na čelu sa zapovjednikom, satnikom Antom Jenjićem, stigla pravcem uz lijevu obalu Peručkog jezera. 

„Ne pitajte kako mi je, pa to se riječima ne da opisati! Dođe mi da poljubim svaki kamen, svaku kuću, isplatilo sa strpljenje i hvala našem vrhovništvu što je znalo izabrati pravi trenutak“, rekao je tada novinarima Dušan Turudić, načelnik općine Vrlika, vrativši se kući.

Hrvatska je vraćala okupirana područja u svoj ustavnopravni sustav, a na popisu već oslobođenih mjesta bili su Drniš, Gračac, Benkovac, Hrvatska Dubica, Kijevo, Lovinac, Saborsko, Ličko Petrovo Selo, Lička Jasenica, Vlaški, Ljubovo, Žitnić, Primišlje, Vaganac, Sveti Rok, aerodrom Željava, a tri su točke na kraju tog dugog popisa značile samo jedno – oslobodilačka se akcija nastavlja.

Prodor hrvatskih snaga na području tzv. banijskog trokuta, kojeg zatvaraju Una i Sava, bio je također munjevit. Hrvatska Dubica osloboditelje je dočekala potpuno pusta, u njoj je tada ostao samo jedan čovjek, Srbin Dušan Tramošljanin. Prosvjetni djelatnik i direktor tamošnje škole, koji je u bivšem režimu obnašao brojne funkcije, osloboditeljima je tada rekao da je čuo poziv predsjednika Tuđmana te da ima povjerenja u hrvatsku vlast i stoga ja odlučio ostati, no svoju je obitelj ipak poslao preko Une.

"Akcija se odvija dvostruko brže od planiranog!"

"Podijelit ću s vama radosnu vijest  - hrvatske su snage, prije 10 minuta, oslobodile grad Benkovac. Do sada je operacija išla dvostruko brže od planiranog. Zauzeli smo Knin, presjekli izuzetno važne komunikacije Drniš-Knin, Obrovac–Gračac, Gospić-Ljubovo, Gospić-Gračac i Dubica-Kostajnica. Hrvatska vojska će završiti ovu operaciju, najblaže rečeno, u planiranom vremenu“, izvijestio je general-bojnik Ivan Tolj, dodavši kako su odlično uvježbane i organizirane hrvatske snage već u prvim satima operacije postigle značajne rezultate te je do navečer, 5. kolovoza, bilo ostvareno čak 80 posto planiranog.

"Ovo su dani za povijest, ne samo za nas, nego i za Europu i cijeli svijet. Hrvatska se pokazala u pravom svjetlu, kao organizirana, demokratska i jaka država. Naglasit ću da smo i u ovoj operaciji naročito pazili na živote civila“, istaknuo je tada Tolj, te je dodao kako je san o velikoj Srbiji definitivno propao, jer je ono što se zvalo krajina bilo već praktički potpuno oslobođeno.
Osvrnuvši se na situaciju u samom Kninu, Tolj je naglasio kako je svim zapovjednicima naređeno da se izrazito pazi na živote i sigurnost civila, te je istaknuo kako civilima koji su ostali u Kninu nije pala niti dlaka s glave. Novinarima je tada pokazao fotografije granatirane ogulinske bolnice, upitavši 'nisu li i to civilni ciljevi?', baš kao i bolnički automobil u kojem je, kada je pogođen granatom, poginulo dvoje liječnika i dvije medicinske sestre. 

Ploča na ruševini 

"Hrvatski specijalci su se, poput buldožera, spustili s Velebitskih visova i jednostavno pomeli četnike pred sobom. Ćelavac, Prezid, Mali Alan, samo su neke kote koje su ostavili za sobom, baš kao i u zapadnoj Slavoniji, pripadnici hrvatskih postrojbi ponašaju se dostojanstveno, kako se i ponašaju pobjednici“, napisao je Večernjakov novinar P. Orešković. Hrvatske vojnike sa zarobljenom srpskom zastavom u centru Gračaca tog je kolovoza ovjekovječio naš fotograf, koji je snimio i postavljanje ploča na pročelja policijskih postaja u do jučer okupiranom Gračacu i Lovincu, čime je započela uspostava legitimne hrvatske vlasti. Svečanom su činu nazočili tadašnji ministar unutrašnjih poslova Ivan Jarnjak i njegov zamjenik, general pukovnik Mladen Markač. 
Jarnjak je tada istaknuo kako je Gračac prvo oslobođeno mjesto u kojem se otvara policijska postaja, dodavši da je u tom gradu ostao veliki broj civila. Za razliku od Gračaca, u Lovincu nije bilo kuće koja nije bila spaljena do temelja, pa je tako i ploča policijske postaje bila postavljena na ruševinu kuće od koje je čitav ostao samo dimnjak. Obraćajući se dobro raspoloženim policajcima, Jarnjak je tada poručio:“Lovinac će biti onakav kakav je bio i prije rata, jer Lovinac je simbol hrvatstva u Lici, a vaš je osmijeh prvi smijeh hrvatskih ljudi ovdje, nakon četiri godine!“.

"Nema više tzv. krajine!"

"Hrvatske oružane snage oslobodile su Plaški, Novi Lički Osik i Vrhovine, jučer ujutro oslobođena je Petrinja, a potom i Obrovac. Nema više takozvane krajine!“, rekao je 6. kolovoza novinarima general bojnik Ivan Tolj, a njegove su riječi objavljene na naslovnici Večernjaka 7. kolovoza. Akcija 'Oluja', Hrvatske vojske i redarstva bila je u završnoj fazi, a Tolj je tada istaknuo kako je, u odnosu na akciju 'Bljesak', 'Olujom' oslobođeno 10 puta više hrvatskog teritorija.

Večernjakovi su reporteri izvještavali iz slobodne Petrinje, Gline, Slunja i Obrovca. Oslobođeni su bili i Drniš, Cetingrad, Otrić, Bruvno, Hrvatska Kostajnica i Korenica. Tog 6. kolovoza u Knin je, sa suprugom Ankicom i brojnim uglednicima, stigao i tadašnji predsjednik Franjo Tuđman. Obećanje da će se u tom starom, hrvatskom, kraljevskom gradu uskoro piti kava, bilo je ispunjeno, a na kavu su tog dana došli i proslavljeni hrvatski košarkaši, Dino Rađa i Drniški orao, Stojko Vranković, što je zabilježio naš reporter. 

"Teško mi je nakon svega ovoga sakriti suze radosnice presretan sam i to je dovoljno", rekao je Vranković. 

 "Ovdje Hrvatski radio Knin!"

Tog je povijesnog dana, točno u 17 sati, na frekvencijama od 90,2 i 104,5 MHz, počeo emitirati Hrvatski radio Knin, a tadašnji ministar pomorstva prometa i veza, Ivica Mudrinić, najavio je da će za desetak dana biti otvorena pruga preko Knina, kojom će krenuti vlak na liniji Zagreb- Knin- Split. 

Oslobođen je bio i stari hrvatski grad Slunj. Napad se odvijao s tri strane, 1. gardijska brigada 'Tigrovi' s tenkovima su ušli iz pravca Plitvica, Slunjska bojna preko Primišlja, a Ogulinci, Karlovčani, Istrijani, Dalmatinci, Zagorci i Zagrepčani stigli su preko vojnog poligona, koji je bio središte svih vojnih obuka paravojne države. No, oslobodioce Slunja dočekali su tek rijetki, preostali mještani. Na ulazu u mjesto naši su novinari zatekli dvije starice, Mariju Magdić i Jelenu Jurčević, koje su tada rekle kako je u tom gradu, tijekom protekle četiri godine, živjelo samo 25 Hrvata. 

U nedjelju, 6. kolovoza, nešto poslije 8 sati ujutro, nakon završnih borbi na prilazima gradu, Hrvatska vojska, koju je predvodila 2. gardijska brigada, čuveni 'Gromovi', ušla je u Petrinju. Pola sata kasnije, u oslobođeni su grad stigli i predstavnici civilne vlasti i naši novinari. U oslobođenom Obrovcu zatekli su samo jednog civila, Josipa Markovića, podrijetlom iz okolice Varaždina, koji je 28 godina živio u Obrovcu. Njegova supruga, srpske nacionalnosti, nije ostala u obiteljskom domu, s ostalim srpskim civilima prvog dana operacije 'Oluja' napustila je grad.

"Oluja je završena!"

"Hrvatska vojska obavila zadaću! Oluja je završena, na redu je gospodarska oluja!“, objavljeno je na povijesnoj naslovnici Večernjaka, 8. kolovoza 1995. Hrvatska vojska oslobodila je posljednje okupirane gradove u bivšem Sjevernom i Južnom sektoru – Dvor, Topusko, Vrginmost, Vojnić, Turanj te Gornji i Donji Lapac. Večernjakovi su reporteri prvi bili na oslobođenim Plitvičkim jezerima čijoj je ljepoti, koju je snimio Davor Višnjić, bila tada posvećena i naslovnica.
 
Na mjesto gdje je započela agresija na Hrvatsku i gdje je na Uskrs 1991. godine poginuo hrvatski branitelj Josip Jović 'Tigrovi' su donijeli hrvatsku zastavu, što je označilo konačan kraj okupacije.


 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

JA
Jania
09:28 04.08.2024.

Dani ponosa i slave - najsjajnije stranice hrvatske povijesti. Hvala svim braniteljima!