Dopust i za njegu nemoćnog člana obitelji

Starenje stanovništva vodi povećanju broja osoba kojima treba pomoć i njega. Prebaci li se godišnje samo 1% ovisnih osoba iz neformalne u formalnu skrb, znači ako postanu korisnici domova za starije ili socijalne usluge pomoći u kući, 2030. će se udvostručiti broj primatelja formalne skrbi.

Trostruka korist

Udvostručenjem primatelja formalne skrbi udio rashoda za dugotrajnu skrb u BDP-u skočio bi sa 0,4% na 0,8%, iznosi u stručnom radu Marijana Bađun s Instituta za javne financije. U svom stručnom radu predlaže mjere za unapređenje sustava neformalne skrbi o starijim i nemoćnim osobama u Hrvatskoj, temeljem primjera iz drugih zemalja EU. Tu je poticanje fleksibilnih radnih sporazuma kako njega starijih ne bi njegovatelje odvela u prijevremenu mirovinu, a tu treba razmotriti uvođenje dopusta za njegu starijih i nemoćnih, ali i dobro razmisliti o njegovu trajanju i o tome hoće li biti barem dijelom plaćen. Nadalje, valja intenzivirati socijalnu uslugu boravka, možda je i financijski pomoći i ciljati prema onima koji pružaju intenzivnu skrb i koji su zaposleni. Njegovateljima treba pomoći savjetima, za početak bi to mogli liječnici obiteljske medicine i centri za socijalnu skrb.

– Iako građanima ne bi trebalo nametati obvezu skrbi o starijim i nemoćnim članovima obitelji, ipak su koristi od neformalne skrbi trostruke. Prvo, osobe kojima treba pomoć preferiraju da se o njima brinu članovi obitelji i prijatelji. Drugo, pružatelji skrbi trebali bi se osjećati dobro jer to rade za ljude koje vole. Treće, raspoloživost neformalne skrbi znatno smanjuje državne rashode. Procijenjena ekonomska vrijednost neformalne skrbi uvelike nadmašuje vrijednost formalne – navodi Marijana Bađun, uz napomenu da je u Europi ekonomska vrijednost neplaćenog obiteljskog rada (kućanski poslovi, briga o djeci te starijim i nemoćnim ukućanima) procijenjena na – ovisno o korištenoj metodi – između 20 i 37% europskog BDP-a. U Strateškom je planu Ministarstva socijalne politike 2015. – 2017. jedan od ciljeva razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi za starije. To znači da država u suradnji s lokalnim zajednicama i udrugama želi razvijati ponudu socijalnih usluga, uključujući i stručnu pomoć, za samostalni život starijih osoba kod kuće, s naglaskom na pomoć u kući.

Strateški plan

Planirane mjere mogle bi pomoći u smanjenju dugoročnih državnih rashoda, no treba uzeti u obzir da skrb za starog i nemoćnog člana obitelji nosi negativne posljedice za one koji je obavljaju bez obzira na to je li riječ o pomoći u hranjenju, kupanju i kretanju ili upravljanju financijama. Stres te zahtjevne uloge donosi psihičke teškoće, troškovi skrbi udar su na kućni proračun, a teško je tu zadaću uskladiti s radnim obvezama pa njegovateljima i njihovim obiteljima prijeti i rizik od siromaštva, pa im država treba pomoći.

>> Ovo je pet zemalja u kojima žive najzdraviji ljudi na svijetu 

>> Kad se netko bori za preživljavanje, nema vremena ni volje za borbu za ljudska prava 

>> Na smještaj u domu čeka 2400 starijih građana Zagreba