Jednaki napor kao na dokazivanje kriminala, tužitelji će ubuduće ulagati i u pronalaženje i oduzimanje njihove imovine. Izmjenama Zakona o kaznenom postupku koji će danas biti na dnevnom redu Vlade predviđa se provjeravanje imovine kriminalaca još u fazi izvida kaznenih djela.
Sudska zaštita
Usto se predviđa osnivanje posebnih odjela u DORH-u koji će se baviti isključivo nalaženjem nezakonitog imetka. U odjelima će biti policajci, poreznici, carinici i drugi stručnjaci, a neposredni šef će im biti državni odvjetnik. Ovo je tek jedna od važnijih novosti u Zakonu o kaznenom postupku koji se morao mijenjati po nalogu Ustavnog suda. Podsjetimo, ustavni su suci dali rok od godinu dana da se dio odredbi koje su bile neustavne promijeni. U paketu tih promjena uvodi se sudska zaštita u fazi istrage, pa se navodi da ona mora završiti u roku od šest mjeseci, u složenijim predmetima se može produljiti za još šest, a u najsloženijima glavni državni odvjetnik može je produljiti za 12 mjeseci. Propisuju se i kratki rokovi u kojima se moraju podići optužnice.
Predstavljajući izmjene, ministar pravosuđa Orsat Miljenić kaže da su se propisali i rokovi u kojima se mora donijeti odluka o kaznenoj prijavi. Ako se ona ne riješi u roku od šest mjeseci, podnositelj prijave, oštećenik i žrtva mogu podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku zbog odugovlačenja. Cilj je da se suzbije praksa da protiv nekoga godinama stoji više kaznenih prijava i ne zna se je li ta osoba lopov protiv kojeg sustav ništa ne poduzima ili ga netko zlurado optužuje. Da je, primjerice, postojala obaveza da se u određenom roku riješe kaznene prijave, danas ne bi bilo dilema, ili bi ih bilo puno manje, oko poštenja gradonačelnika Milana Bandića protiv kojeg, navodno, postoji i dvjestotinjak kaznenih prijava.
Za telefonske izliste - nalog
Predloženim izmjenama uvodi se i veće osiguranje sudske zaštite pri primjeni mjera kojima se zadire u ljudska prava i slobode. Tako policija pri istraživanju kaznenih djela neće više bez sudskog dopuštenja moći prikupljati izliste telefonskih kontakata i preko mobitela utvrđivati lokacije na kojima se netko kretao. Takve metode moći će koristiti bez suda jedino u slučaju potrage za nestalom osobom ili slično. Uređeno je i pitanje blagodati svjedočenja, što je u praksi često bio problem kod obiteljskog nasilja. Žrtva bi dala iskaz protiv počinitelja, a za par dana bi se pozvala na pravo da ne svjedoči, iskaz više ne bi vrijedio, a tužitelj bi morao odustati od kaznenog progona. Ubuduće bi iskaz vrijedio i kad se žrtva predomislila.
>> Turudić: ZKP nije zakon nego Frankenstein ili čudnovati kljunaš