DORH: Prijavljeno 18,3 posto više zločina iz mržnje

"Vi i vama slicni ste izvršili atentat na premjera Fica pisuci poluistine, laži i huskajuci protiv ljudi koji obavljaju svoj posao kako bi ste zgrtali novac. Vas trostruki dousnik je to platio glavom, a uskoro će i svi urednici iz 'osovine zla'. Cekamo trenutak da vas sto vise uhvatimo zajedno da ne trosimo eksploziv za samo jednog strvinara. Ljesinari koji prezive ce poceti pisati istinu i samo istinu, a ne lagati, izmišljati i pisati po narudžbi da samo zgrcu novac. Pratimo vas i vise od dvojice bit ce uspijeh, pa napisite oporuke..." stravična je prijetnja koja je stigla u redakciju Nacionala, koja je spomenutu prijetnju prijavila policiji.

Javen poruke nose posljedice

Ono što bode oči u nepismenoj prijetnji pojam je "osovine zla" koji je nedavno, govoreći o medijima koji mu nisu po volji, upotrijebio premijer Andrej Plenković. Među "medijskim osovinama zla" po premijeru je i Nacional, a Plenković sada kaže da je to rečeno na internom sastanku, da on osuđuje sve prijetnje novinarima te ne vidi kako bi on bio odgovoran za prijetnju koja je stigla Nacionalu. I nije premijer jedini koji ne vidi svoju odgovornost kada njegova prejaka riječ u javnom prostoru dovede do ozbiljnih posljedica za stvarne osobe.

Hrvatski javni prostor prepun je verbalnih eskapada u kojima se nekog napada, proziva, targetira, prijeti mu se... Javne osobe, prije svega političari, ne shvaćaju da takva neprikladna komunikacija može dovesti do ozbiljnih posljedica, koji od govora mržnje, pogotovo ako je on zaštićen anonimnošću interneta, mogu prerasti u ozbiljno nasilje u stvarnom svijetu. Kao što se sada dogodilo s prijetnjom koja je upućena redakciji Nacionala. Oni su je proslijedili policiji, koja je zasad istražuje kao prijetnju. No moguće je da se na koncu kriminalističkog istraživanja utvrdi da je ta prijetnja produkt govora mržnje, kaznenog djela, koje je, prema godišnjem izvješću DORH-a, baš kao i zločini iz mržnje – u porastu.

POVEZANI ČLANCI:

Lani je tako zbog javnog poticanja na nasilje i mržnju podignuto 57 kaznenih prijava, dok ih je godinu ranije bilo 44. Što se tiče podnositelja tih prijava, njih 28 podnijela je policija, što je znatan porast u odnosu na 2022. kada je policija podnijela osam prijava, dok su ostalo podnosile privatne osobe. Činjenica da je porastao broj prijava koje podnosi policija razlog je i zašto je smanjen broj odbačenih kaznenih prijava jer je lani takvih bilo 10, a godinu ranije 31.

Inače, kaznene prijave odbacuju se ako se utvrdi da prijavljeno djelo nije govor mržnje, već uvreda, kleveta ili neko drugo kazneno djelo. Što se pak tiče optužnica, lani je podignuta 21, od čega ih je 10 bilo s kaznenim nalogom (optužnice koje u sebi odmah sadrže i prijedlog kazne, odnosno prijedlog konsenzualnog što bržeg završetka postupka, op. a.). Usporedbe radi, 2022. bile su podignute samo četiri optužnice. Veći broj optužnica značio je i veći broj presuda pa je lani doneseno 19 presuda (godinu ranije osam), a od tih 19 presuda 18 ih je bilo osuđujuće.

Najčešće prijetnje i lakše ozljede

Što se pak tiče zločina iz mržnje, lani je zaprimljena 71 kaznena prijava, što je povećanje za 18,3 posto u odnosu na 2022. Od navedenih prijava 53 je podnijela policija, a ostale su podnijele privatne ili fizičke osobe. Lani je od 71 podnesene kaznene prijave njih 20 odbačeno, a na koncu su podignute i 22 optužnice, od čega su četiri bile s kaznenim nalogom. Presuda je bio 25, a u tim presudama 21 osoba je osuđena, tri su oslobođene, a u odnosu na jednu osobu donesena je odbijajuću presuda. DORH navodi i da su lani prijetnja i nanošenja lakših ozljeda bila najčešća djela koja su počinjena iz mržnje pa bi, s obzirom na porast takvih djela iz godine u godinu, svi koji javno istupaju trebali razmisliti može li njihova prejaka riječ na koncu nekoga doslovno i – ubiti. 

FOTOGALERIJA Ovo su uhićeni dileri, a među njima i bjelovarski poduzetnik koji su ‘pali‘ nakon velike policijske operacije