Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek i ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić predstavile su novinarima godišnje izvješće o radu državnih odvjetništava u 2020., a bilo je, naravno, govora i o aktualnim slučajevima. Hrvoj Šipek zadovoljna je postignutim u prvoj godini mandata, najturbulentnijoj u povijesti DORH-a, jer je zadržana ažurnost i skraćeno trajanje postupaka.
Slučaj Varga, Rimac...
O Mamićevim optužbama protiv sudaca mogla bi uskoro biti donesena odluka, sigurno nije riječ o mjesecima, rekla je Marušić, s tim da postupanje ovisi i o međunarodnoj pravnoj pomoći BiH. Danas je počeo stegovni postupak protiv bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića, rekla je Hrvoj Šipek odgovarajući na brojne upite o tome zašto je tako kasnila sa zahtjevom te zašto traži najtežu sankciju, s obzirom na to da je u Italiji sudac koji je bio član masonske lože blaže kažnjen, ali je Italiju svejedno osudio ESLJP jer prethodno nije postojao propis koji izričito zabranjuje članstvo u takvoj udruzi, a to je slučaj i kod nas.
Hrvoj Šipek rekla je da je čekala mišljenje Etičkog povjerenstva, a bila je i bolesna. A zahtjev je podnijela jer joj Jelenić nije pružio dokaze da je njegovo članstvo prestalo pa je stoga pitanje može li mu se vjerovati. Do suspenzije nije mogao ugrožavati rad DORH-a jer su mu davani poslovi u kojima nije mogao ugroziti rad DORH-a. Hrvoj Šipek smatra da je članstvo u takvoj udruzi, iako je to pravo zajamčeno Ustavom, u slučaju državnih odvjetnika, zbog toga što je rad takvih udruga obavijen tajnim pravilima, nespojivo s državnoodvjetničkom funkcijom te je bilo koja druga sankcija osim razrješenja stoga besmislena.
Presude ESLJP-a koje idu u prilog Jeleniću su iz 2004. i 2005., no do danas su se okolnosti promijenile što se tiče etičkog pristupa, a i jedna odluka ESLJP-a suprotna je stava. Opovrgnula je da je ikad s Jelenićem razgovarala o kadrovskim pitanjima pa to nije ni moglo biti motiv za traženje njegova razrješenja. U slučajevima Varga, Rimac i Janaf (Kovačević) i dalje traju izvidi i istražne radnje vezano za problem curenja informacija. U slučaju Varga DORH je dobio neka saznanja kako je moglo doći do otkrivanja nekih informacija, ali nema čvrstih dokaza da bi se pokrenuo postupak.
Pad neriješenih predmeta
I dalje traju izvidi policije i građevinske inspekcije s ciljem otkrivanja postojanja eventualne veze između u potresu razrušenih objekata i prijašnje možda nekvalitetne obnove tih objekata. U slučaju Thompsonova “ZDS-a” DORH nije mogao podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti jer kršenja zakona nije bilo, već je bit tog prekršajnog postupka činjenično stanje, a to je da nije utvrđeno da je došlo do kršenja javnog reda i mira. Ministar pravosuđa dao je pristanak pa Hrvoj Šipek očekuje da će konačno biti omogućeno da DORH angažira visokospecijalizirane financijske stručnjake za složene predmete, koje ne mogu godinama dobiti jer im prema postojećim koeficijentima ne mogu ponuditi adekvatnu plaću.
Protekle dvije godine znatno je porastao broj zaprimljenih predmeta, ali od 2017. godine sa 73.436 broj neriješenih predmeta na kraju 2020. godine pao je na 41.065, a i prosječni broj dana rada po predmetu od 144 do 70. Istodobno, za deset posto smanjena je popunjenost radnih mjesta pa su sada na 78 posto. Od 180.404 kaznene prijave podnesene u pet godina, odbačeno ih je, uglavnom prijava građana, 78.634 ili 43,5 posto. Što se kvalitete rada tiče, Hrvoj Šipek istaknula je da je nakon istrage optužnica podignuta u 81,5 posto slučajeva, a sudovi su potvrdili 97,48 posto optužnica te je 88,81 posto slučajeva okončano osuđujućom presudom.
Strani investitori potražuju 1,17 mlrd. eura
U 2020. po presudama je oduzeto 196,8 milijuna imovinske koristi od 641 osobe, od čega 76,9 milijuna kuna od 81 osobe u USKOKovim predmetima, najviše za primanje mita, 37,9 milijuna. Lani je zamrznuta imovina vrijedna 60 milijuna kuna. Broj parnica povećan je lani 26,4%, ponajviše zbog radnih sporova djelatnika MUP-a (2246 ili 71,2%), Ministarstva pravosuđa (15,5%) i Ministarstva financija (9,9%), kojih je 45% među izgubljenim sporovima te 63% u djelomično izgubljenim/ dobivenim parnicama.
Nagodbom su u proteklih pet godina riješena 8524 spora za 586 milijuna kuna. Za četiri godine sklopljeno je 6978 nagodbi, što odgovara godišnjoj normi 46,5 sudaca. U 11 arbitraža strani investitori potražuju 1,17 milijardi eura, a troškovi odvjetničkih društava lani su bili 33 milijuna kuna te još 16 milijuna pristojbe, vještačenja...
>> Pogledajte i ovaj video - Tomašević: Ništa nećemo raditi preko koljena, prvo ćemo obaviti razgovore sa svim pročelnicima