Dosad su Norvežani i Švicarci rekli ne, a što će reći Hrvati?

Pregovore s Europskom unijom završili smo, ugovor o pristupanju potpisali, a za dva mjeseca dobit ćemo priliku da o tome svoje mišljenje kažemo i na referendumu. Izbora su samo dva – reći da ili ne ulasku Hrvatske u veliku europsku obitelj. Mišljenja su podijeljena, potpora među građanima kreće se oko 60 posto, ima i neodlučnih, a dosadašnja istraživanja pokazuju i da se trećina naših građana protivi integraciji Hrvatske u novu zajednicu država. Upravo toga neki se i boje, dio građana EU uspoređuje s Jugoslavijom, a većina euroskeptika smatra da bi se Hrvatska ulaskom u EU olako odrekla svoje teško stečene samostalnosti. Osim straha od gubitka samostalnosti, euroskeptici često spominju i “potrošeni neoliberalizam” na kojem počiva EU te prognoziraju da se hrvatske tvrtke neće dobro snaći na zajedničkom tržištu. Neki se boje i poskupljenja, nezdrave hrane i novih poreza. Kriza eurozone i najava nove recesije među ljudima također izazivaju strah, a to je slikovito opisao i naš politolog Anđelko Milardović:

– Brod EU nagnuo se najjače u povijesti, a mi se u svom čamcu koji je mali, ali ne pušta, trsimo zakvačiti kukama za taj veliki brod koji je i sam u opasnosti – objašnjava Milardović.

Bez obzira na tešku gospodarsku situaciju u EU, većina hrvatskih parlamentarnih stranaka, a na njima je da u ova dva mjeseca pokušaju uvjeriti građane da se trud oko pregovora isplatio i da se na referendumu izjasne za “povratak Hrvatske kući”. Javnost se slaže da vlada uskoro mora pokrenuti javnu raspravu o EU na kojoj će biti govora o pozitivnim i negativnim stranama ulaska.

Građane će se uoči referenduma pokušati uvjeriti u prednosti koje nam pruža EU. Jedan od najvećih je sloboda kretanja, ukidanje carina između Hrvatske i  zemalja EU, pristup zajedničkom tržištu, mogućnost zapošljavanja i studiranja u EU, veće šanse za turizam, veća prava za potrošače, pojeftinjenje velikog broja proizvoda i usluga itd.

– Ulazak u EU osigurat će nam puno godina institucionalne stabilnosti zemlje u miru, što bi bila velika promjena nakon što smo 20. stoljeće proveli u prevratima u kojima smo imali redovite sječe hrvatskih elita. Drugi je razlog civilizacijski, označava nastavljanje vladavine zakona, a treći modernizacijski – zaključio je Milardović.