Dosad su svi građani EU tretirani kao i Austrijanci, odsad su stranci

Austrijska se vlada uhvatila ukoštac s problemom koji smatra jednim od gorućih u toj zemlji – sustavom socijalne pomoći koji obeshrabruje nezaposlene da traže posao, a to će pogoditi i mnoge Hrvate u Austriji. No, nova legislativa mogla bi Austriju uvesti u sukob s Europskom unijom ako se tu zemlju zbog novih pravila optuži za diskriminaciju.

Njemački ili engleski

U dogovoru koji su u ponedjeljak navečer sklopili austrijski premijer Sebastian Kurz i njegovi koalicijski partneri krajnje desnice, stoji da planiraju postrožiti uvjete za dobivanje izdašne socijalne pomoći. Najvažnija je promjena uvjetovanje pune isplate maksimalne socijalne pomoći poznavanjem njemačkog jezika. To znači da će Austrijanci sa slabijim primanjima mjesečno dobivati 863 eura, a na isti iznos moći će računati i stranci koji znaju njemački (na srednje zahtjevnoj “B1” razini) ili pak engleski (na gotovo savršenom “C1” nivou). Za one koji te uvjete ne mogu doseći predviđeno je 300 eura manje. Testove će morati polagati i oni koji već sada primaju socijalnu pomoć.

– Osnovno je pravilo da znanje njemačkog jezika postaje ključno u dobivanju pune socijalne pomoći – kazao je Kurz.
Osim toga, svi stranci, kako oni iz EU, tako i iz trećih zemalja, neće se moći prijaviti za te mjere socijalne pomoći u prvih pet godina boravka u toj zemlji. Dosad su građani EU imali jednak status kao i Austrijanci, a njegova promjena mogla bi austrijsku vladu dovesti u sukob s Europskom unijom jer ona traži da se sve stanovnike EU tretira jednako.

Uz to, austrijska vlada smanjuje pomoć za velike obitelji i uvodi regresivni sustav subvencija za svako dodatno dijete. Prvo će dijete obitelji osigurati još 25 posto od iznosa za pomoć siromašnima (863 eura), drugo će budžetu obitelji dodati još 15 posto, a treće i svako sljedeće pet. Time su najviše pogođene muslimanske obitelji.

Austrijski je kancelar rekao da sloboda kretanja u EU ne znači pravo na traženje najboljeg sustava socijalne pomoći.

– Ono podrazumijeva pravo na rad u bilo kojoj zemlji članici – smatra on.
U ožujku je austrijski Ustavni sud ukinuo presudu lokalnih vlasti prema kojoj je socijalna pomoć dodjeljivana samo onima koji su u posljednjih šest godina pet godina živjeli u Austriji. Tada je najvši sud u zemlji rekao da izbjeglice moraju biti bolje tretirani od ostalih stranaca jer se, po definiciji, ne mogu vratiti u matične zemlje. Zbog toga se već postavlja pitanje hoće li nova legislativa proći i ovom prilikom.

– Mi nismo Ustavni sud – uzvratio im je kancelar Kurz.

Svi navalili u Beč

Austrija muku muči s problemom imigranata koji su ušli u zemlju u velikom broju. Tako se 2015., na vrhuncu izbjegličkog vala, čak 90 tisuća ljudi prijavilo za dobivanje azila.

– Zastrašujuće je to što većina onih koji primaju socijalnu pomoć živi u Beču, a otprilike pola njih strani su državljani – govori Kurz.
Austrijska je vlada, koju čine Narodna stranka desnog centra i još desnija Slobodarska stranka, sastavljena na kraju prošle godine i najavila je tada da će uvesti ograničenja useljavanju te da će zemlju učiniti manje atraktivnom imigrantima.

Slobodarsku stranku opisuju kao antiimigrantsku, a strogo razlikuje migrante, koje bi primala prema obrazovanju i potrebama tamošnjeg tržišta rada, i ratne izbjeglice, azilante.