Kupnja radnog stroja, bagera Volvo, proizvedenog 2007. godine, za Vladu Vuka iz Preloga pretvorila se u noćnu moru. Mogao bi ostati i bez stroja i bez 216.000 kuna, koliko ga je platio!
– Našao sam ga u oglasniku, nazvao tvrtku Auto Tomislav iz Velike Gorice koja je oglasila prodaju i sve dogovorio. Otišao sam na policiju i na tehnički, rekli su da je sve čisto. Platio sam, upisao se kao vlasnik i počeo s njim raditi. No, nakon pola godine dobio sam obavijest da mi ga dolaze zaplijeniti! – priča Vuk.
Općinski sud u Čakovcu poslao mu je, naime, zaključak o oduzimanju vozila u predmetu koji je tvrtka Volvo građevinski strojevi Hrvatska iz H. Leskovca pokrenula protiv tvrtke Futura rad iz V. Gorice. Klupko se počelo odmotavati. Pokazalo se da je Futura rad stroj kupila od tvrtke Volvo građevinski strojevi na leasing i prodala ga Auto Tomislavu, od koje ga je, preko oglasnika, kupio Vuk. Kako je moguće, pita, da se vozilo moglo prodati iako nije otplaćeno?
"Kvaka" je u tzv. cross-border leasingu koji je Volvo građevinski strojevi d.o.o. ugovarao s vlasnicima koji su rate trebali vraćati tvrtki u Švedskoj. Razlika između tog i klasičnog leasinga je što se kupcu odmah ispostavlja faktura, pomoću koje je Futura rad i mogla prodati vozilo prije nego što ga je isplatila. Kad ga je Vuk kupovao, u knjižici vozila pisalo je da je vlasnik Auto Tomislav. Odmah je uložio žalbu na zapljenu, no odbijena je uz obrazloženje da Fina vodi upisnik motornih vozila i da se nitko ne može pozivati na to da mu nije poznat upis u javnu knjigu.
Znači, Vuk je trebao na Fini provjeriti polaže li tko pravo na bager. U tvrtki Volvo građevinski strojevi, koja je u nazivu riječ Volvo u međuvremenu promijenila u Ascendum, kažu da su podigli tužbu protiv Futura rada.
– Imali smo više takvih prijevara, strojevi su čak završavali u BiH, pa je 2010. ukinut cross-boarder leasing – kažu. Očitovanje Future rad nismo uspjeli dobiti jer je tvrtka u međuvremenu – izbrisana.
Nikad kraja našim biserima. Zašto kažnjavati onog na kraju lanca ako su mnogi drugi prije njega svjesno varali, nesavjesno obavljali svoj posao i sl. Zanima me na koliko mjesta stranka treba provjeriti da li je nešto legalno. U sređenoj državi na jednom, a kod nas na sto. Zanimljiv primjer, dođem na jedan šalter sa novom osobnom na kojoj je OIB a oni me još traže potvrdu o OIB jer je to po njihovim pravilima. I sada bi mi bili zemlja znanja i poduzetništva!