Treba biti pošten i reći da su predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji, prije svega u Subotici, izrazili zadovoljstvo pozitivnim pomacima koji se događaju posljednjih nekoliko godina, izjavio je za Hinu predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Drago Prgomet poslije posjeta Subotici i susreta predstavnicima hrvatske zajednice u Srbiji i najavio nove aktivnosti koje bi trebale pridonijeti učvršćivanju nacionalnog identiteta Hrvata u Srbiji.
Prgomet je, nakon prigode obilježavanja Dana neovisnosti Hrvatske Svetom misom i koncerta klavirskog trija Dubrovnik u franjevačkoj crkvi Svetog Ante Padovanskog u utorak u Beogradu, u razgovoru za Hinu rekao da se "postupno rješavaju problemi koji Hrvatima u Srbiji trebaju omogućiti očuvanje nacionalnog identiteta i integriteta, kulture, baštine, obrazovanja i odgoja".
Poslije posjeta hrvatskoj zajednici u Srbiji predsjednik zagrebačke Gradske skupštine najavio je niz aktivnosti koje bi ubuduće trebale dodatno potaknuti očuvanju nacionalnog identiteta Hrvata, poglavito u Vojvodini, te pridonijeti kulturnoj i znanstvenoj uzajamnosti suradnje između Zagreba i Beograda.
"U Subotici se očekuje da Gradska skupština potvrdi mrežu škola i formiranje Hrvatskog školskog centra, što će biti dodatni poticaj obrazovnom procesu koji će pridonijeti očuvanju identiteta hrvatskih građana u Srbiji", najavio je Prgomet.
Tijekom boravka u Beogradu su mu, kako kaže, "skrenuli pozornost" da u glavnom gradu Srbije već dugo postoji ideja o osnutku Hrvatskog kulturnog centra, institucije koja bi - uz udrugu tog imena koja već postoji - dobila svoj prostor i postala sjedištem okupljanja Hrvata u Beogradu.
"Nije mali broj Hrvata koji žive i rade u Beogradu i koji su zapaženi u javnom, društvenom, kulturnom i znanstvenom životu i mislim da je to još jedna mogućnost da se potakne svijest o važnosti i potrebi unaprjeđenja uzajamnih odnosa", rekao je Prgomet za Hinu.
On je uvjeren da će Vlada Hrvatske "osigurati sredstva da se takav jedan centar opremi - i izgradi, ako treba".
Prgomet ukazuje da "ljudi iz drugog plana", izvan politike, mogu napraviti mnogi više nego političari i da to već vrlo uspješno čine, o čemu, kako kaže, može govoriti "u dvostrukoj ulozi" - kao političar s pozicije predsjednika zagrebačkog parlamenta, te kao profesor.
"Kao sveučilišni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu znam da je suradnja s kolegama liječnicima, znanstvenicima, kulturnjacima jako dobra", rekao je Prgomet.
On je ukazao da postoji značajno razdoblje od rata do današnjice i da se ljudi u regiji trebaju posvetiti životnim temama.
"Mislim da je dovoljno vremena prošlo od rata na ovim prostorima i da bismo, konačno, svi mogli početi puno, puno jače i ozbiljnije raditi na tome da shvatimo da smo jedni drugima susjedi, po onoj narodnoj - 'dok je susjedu dobro i nama će biti dobro'", rekao je Prgomet.
"Mislim da su u interesu i Srbije i Hrvatske dobri odnosi, a da je Hrvatskoj, svakako, interes da Srbija uđe u Europsku uniju, što bio veliki dobitak i za građane Srbije. Onda bi i taj status Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj dobio na zamahu i u kvaliteti života", rekao je Prgomet.
On je poručio da i Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji "trebaju čuvati svoju baštinu, ali oplemeniti prostor na kojem žive".
Prgomet je ranije, u povodu obilježavanja Dana neovisnosti Hrvatske u Beogradu, sugerirao da "treba graditi državu koja će biti država jednakih prilika za sve".
"To je država u kojoj se nećemo mjeriti po tome koje smo političke opcije, koje smo nacionalnosti ili vjere, nego po vrijednostima naših karaktera. U tom duhu i uvjerenju da smo puno toga napravili za vlastitu državu, vjerujem da ćemo je i dalje graditi kako tolerantnu i otvorenu prema svima koji je prihvaćaju kao samostalnu - i unutra i izvana, kao susjedi", poručio je Prgomet.
Ja imam rodbinu u Beogradu, poštuju kad kažem da volim zemlju u kojoj sam rođen, a to je Hrvatska, oni također kažu da tako treba i biti. Pupovca čak i poneki Srbi u Srbiji mrze što narod zavađa, što znači da ima dobrih i loši kao i kod nas u hrvatskoj.