farmaceutska industrija

Dr. Ana Gongola: 'Domaći lijekovi ključni za zdravstveni sustav'

Foto: Večernji list
storyeditor/2024-03-26/thumbnail_Ana_Gongola_predsjednica_HUP_UPL__Poslovni_dnevnik_FIN_plavo.jpg
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: U hotelu Sheraton održana je konferencija "Trendovi u zdravstvu - izazovi i prilike"
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zagreb: U hotelu Sheraton održana je konferencija "Trendovi u zdravstvu - izazovi i prilike"
28.03.2024.
u 11:21
Predsjednica Udruge proizvođača lijekova pri HUP-u o važnosti industrije generičkih lijekova koji pokrivaju 68 posto svih terapija
Pogledaj originalni članak

Europa je u posljednja dva desetljeća prestala biti glavni opskrbljivač lijekova za ostatak svijeta. Razlog je tome uspon azijskih farmaceutskih proizvođača, posebno indijskih i kineskih, koji generičke lijekove mogu jeftino prodavati zahvaljujući kombinaciji niskih plaća, znatnih poticaja te manje strogih propisa poput onih u području zaštite okoliša. Istodobno su europski proizvođači imali stalni rast ulaznih troškova u kombinaciji s pritiskom na smanjenje cijena lijekova.

Uz pritisak inflacije, naime, rastu zahtjevi zaštite okoliša i cijene ulaznih troškova, dok s druge strane restriktivne politike cijena pojedine lijekove čine jeftinijima od kutijice bombona i time potpuno neisplative za proizvodnju, što je dovelo do prestanka proizvodnje nekih od njih. Problemi su eskalirali u pandemiji koronavirusa, koja je europsko tržište lijekova prilično uzdrmala natjeravši ga da se izravno suoči s posljedicama preseljenja ove strateške industrije izvan njezinih granica, poput nestašice nekih osnovnih lijekova, primjerice, paracetamola, do koje je došlo zbog indijske zabrane izvoza tog lijeka kao i nekih drugih. Sve je to dovelo do reforme europskog zakonodavstva vezanog za lijekove.

Hrvatska ima jaku farmaceutsku industriju generičkih lijekova koja osigurava 68 posto svih terapija pacijenata i kao takva je jedan od najvažnijih čimbenika u osiguravanju stabilnosti zdravstvenog sustava. Proizvođači lijekova okupljeni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca – Udruzi proizvođača lijekova (HUP – UPL) proteklih su nekoliko godina uložili više od 150 milijuna eura u napredne tehnologije te istraživanje i razvoj, koji su ključni za inovacije i razvoj novih lijekova s ciljem povećanja dostupnosti terapija znatno većem broju pacijenata.

Njihovi su predstavnici u posljednje vrijeme više puta upozoravali na probleme u svom poslovanju, zbog kojih neki od lijekova u konačnici nestaju s tržišta. Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga proizvođača lijekova današnju konferenciju "Generički lijekovi – ključ stabilnog sustava i široke dostupnosti terapija: efikasni, dostupni i pouzdani – cijenimo li ih samo onda kada nestanu?" posvetila je ključnoj ulozi generičkih lijekova u zdravstvenom sustavu i dugoročnoj održivosti industrije strateški važne za jačanje europskog i hrvatskog gospodarstva. Na konferenciji su okupili niz stručnjaka, a o temama o kojima će biti riječi pitali smo dr. Anu Gongolu, predsjednicu Udruge proizvođača lijekova pri HUP-u i članicu uprave Sandoza.

POVEZANI ČLANCI:

Europa razmatra da se mogu umanjiti sve češće nestašice lijekova na tržištu. Što je na tom području ključno i za Europsku uniju i za Hrvatsku?

Politika konkurentnosti generičkih lijekova koja se temelji isključivo na cijeni, što je čest slučaj u državama EU, rezultirala je rizikom opskrbe zbog posljedične snažne konsolidacije tržišta. U ovom trenutku čak 69 posto generičkih lijekova prisutnih na tržištu ima samo jednog ili maksimalno dva dobavljača, a broj konkurenata pada iz godine u godinu. To nije jedini, ali je ključan element kada govorimo o nestašicama. Stoga, strateški gledano, moramo osnažiti farmaceutske proizvođače koje imamo na vlastitom tlu i šire u EU kako bismo osigurali dostupnosti lijekova: Europa i Hrvatska moraju osigurati i zaštititi vlastitu proizvodnju esencijalnih lijekova.

Nakon dvadeset godina donosi se nova EU legislativa na farmaceutskom tržištu – što biste u tim promjenama istaknuli kao najvažnije za Hrvatsku?

Europska unija pokrenula je veliku reviziju farmaceutskog zakonodavstva EU. Revizija uključuje promjenu svih ključnih sastavnica – od temeljnih propisa u području lijekova, preko pokušaja "evergreeninga" u reguliranju prava intelektualnog vlasništva do učinkovitijeg upravljanja lancima opskrbe. Moram naglasiti važnu ulogu udruženja proizvođača generičkih i biosličnih lijekova na razinu EU Medicines for Europe, u kojem se već godinama na najvišim instancama zalažu za ove pozitivne legislativne promjene. Ova revizija farmaceutskog zakonodavstva EU svakako je prilika za ubrzavanje pristupa pacijenata sigurnim, učinkovitim i pristupačnim lijekovima te za poboljšanje sigurnosti opskrbe općenito u Europi, ali i u Hrvatskoj.

Konkretnije, u kojem smjeru idu promjene?

Aktualnim izmjenama europske legislative pokušat će se adresirati problem nestašica lijekova s kojim se suočava cijela Europa. Postoje razni prijedlozi, poput dostavljanja podataka Europskoj agenciji za lijekove kako bi se omogućila izrada prognoze stanja na razini cijele EU, a radi sprječavanja nestašica. Međutim, samo te inicijative neće biti dovoljne, pa se Medicines for Europe zalaže za korjenitije promjene. Potrebno je koristiti podatke koji već postoje u bazama podataka koje imamo, kao što je informatički sustav serijalizacije lijekova. Nije nužno kreirati nove informatičke sustave ako se postojeći mogu nadograditi. Tako bismo mogli postići i bolju transparentnost lanaca opskrbe lijekovima i prevenirati nestašice lijekova. Potrebno je koristiti više podataka u stvarnom vremenu za analizu neravnoteže potražnje i ponude lijekova, posebice u razdobljima sezonskih respiratornih bolesti. Uz to, sigurnost opskrbe lijekovima mora postati osnovni kvalitativni kriterij u području javne nabave generičkih i biosličnih lijekova. I na kraju, potreban nam je jasan zakonski akt za zajedničko investiranje u proizvodnju lijekova i aktivnih farmaceutskih sastojaka u Europi.

POVEZANI ČLANCI:

Zašto za Hrvatsku farmaceutska industrija ima strateško značenje?

Farmaceutska industrija u Hrvatskoj dokazala je svoju stratešku ulogu tijekom cijelog postojanja. Jedan je od najsnažnijih industrijskih sektora i vodećih izvoznika koji ima šest tisuća zaposlenih i 18 tisuća indirektnih radnih mjesta. Procjenjujemo da će ukupni godišnji prihodi koje je ostvarila hrvatska farmaceutska industrija u 2023. godini biti iznad 1,5 milijardi eura prihoda, a ukupni udio doprinosa u BDP-u iznosi 2 posto. Sve članice HUP – Udruge proizvođača lijekova danas zajedno izvoze više od 70 posto svojih proizvoda, a lijekovi proizvedeni u Hrvatskoj izvoze se u 60-ak zemalja svijeta. Važno je i naglasiti kako je farmaceutska industrija jedan od najvažnijih čimbenika u osiguravanju stabilnosti zdravstvenog sustava, a države koje imaju vlastite nacionalne proizvođače lijekova imaju dokazano bolju i sigurniju opskrbu tržišta, što se posebno u posljednje vrijeme pokazuje kao ključno.

Nastavlja li farmaceutska industrija u RH s investicijskim ciklusom i ulaganjima?

Kako bi se održala u izrazito kompetitivnom okružju, farmaceutska industrija treba kontinuirana ulaganja u nove tehnologije i razvoj proizvoda. Naše članice u proteklih deset godina investirale su oko 750 milijuna eura i zaposlile su više od tri tisuće novih stručnjaka. Znatna se ulaganja nastavljaju i danas: samo u posljednje dvije-tri godine u istraživanje i razvoj lijekova, logističke i proizvodne kapacitete te visoko tehnološku opremu uloženo je oko 150 milijuna eura.

VIDEO Kate Middleton otkrila dijagnozu, kralj Charles pružio joj podršku

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.