Veliki austrijski neurolog i psihijatar Viktor Frankl, koji je nekoliko godina proveo u njemačkim koncentracijskim logorima i u nacističkom režimu izgubio obitelj te unatoč tome proživio 92 godine ispunjenog života, u knjizi “Liječnik i duša” napisao je: “Odgovornost čovjeka je nešto strašno, ali u isto vrijeme nešto divno. Zastrašujuće je to da sam u svakom trenutku odgovoran za svoga bližnjega, da je svaka odluka – od najmanje do najveće – odluka zauvijek, i da u svakom trenutku iskoristim ili potrošim tu priliku. Međutim, to je ujedno i divna spoznaja – da je moja i budućnost ljudi oko mene – u svakom trenutku ovisna o mojoj odluci...”
U doba korone trebamo se zamisliti nad Franklovim rečenicama jer naročito sada nismo otok za sebe i nužna je veća odgovornost svih nas, osobito zbog rizičnih skupina.
Pobjeđuju oni koji se povezuju
– Korona je šansa da izgradimo bolje društvo i rješenje da se razvijamo kao pojedinci. Bitno je kako ćemo se kao ljudi postaviti prema epidemiji, koliko ćemo biti odgovorni prema sebi i drugima i solidarni. Čuveni psihijatar Frankl preživio je koncentracijske logore i doživio 92 godine života jer je znao koji je smisao njegova života. Što je korona naspram koncentracijskog logora!? U krizama pobjeđuju oni koji se povezuju, a ne dijele i međusobno optužuju – započinje psihijatar, prof. dr. Miro Jakovljević s Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb, pod čijim vodstvom traje istraživanje u Hrvatskoj o utjecaju pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje populacije.
Riječ je o međunarodnom istraživanju koje se provodi u 30-ak zemalja, a koordinator istraživanja je prof. Kostas Fountoulakis. Za uspješnu borbu sa sadašnjim i budućim problemima potaknutim pandemijom nužno je saznati više o psihijatrijskim i psihološkim aspektima COVID-19, a upitnici koji se koriste inicijativa su Sektora za mentalno zdravlje Znanstveno-istraživačkog instituta Panhelenskog liječničkog udruženja.
U nas je dosad anonimne upitnike ispunilo oko 2000 građana. I dosad su hrvatski i strani psihijatri isticali da pandemija može kod ljudi prouzročiti poremećaje povezane sa stresom poput anksioznih, depresivnih poremećaja, pa i PTSP-a, s čime se Jakovljević slaže, no napominje da je važnije od toga što nam se sada događa to kako reagiramo na epidemiju.
Anonimni upitnik
– Vrijeme je da se klonimo optuživanja, igri okrivljavanja, da ne ulazimo ni u ulogu žrtve ni progonitelja, nego da stručnjaci, mediji i političari, ali koji će se dosljedno ponašati, probude u ljudima moralni osjećaj odgovornosti prema sebi i drugima. Pravi su lideri oni koji ljude povezuju i imaju viziju razvoja društva i sada su nam takvi nužni. Ljude treba poticati da čine dobra djela. Nedostaje nam empatije u društvu, a o kojoj se u nas, nažalost, ne uči u školama, a ako se unatoč tome pojedinci ne drže mjera i ponašaju neodgovorno, onda ih, ako je potrebno, na to treba natjerati i zakonskim mjerama – govori dr. Jakovljević, dodajući da mi stalno gledamo ono što je loše umjesto da gledamo ono što je dobro.
– U vrijeme korone bitno je koje uzore, modele ponašanja i ciljeve ljudi imaju, koji je naš smisao postojanja, pa ćemo lakše izaći na kraj s epidemijom – kaže dr. Jakovljević.
U njegovu je timu koji provodi istraživanje i mlada liječnica na specijalizaciji iz psihijatrije dr. Sarah Bjedov, koja kaže da je među 30-ak država koje sudjeluju u istraživanju o utjecaju pandemija na mentalno zdravlje najviše europskih, koje ciljaju na to da obuhvate do pet tisuća ispitanika. Ističe da je bitno da i u nas što više ljudi popuni anonimni upitnik kojem je moguće pristupiti putem poveznice https://forms. gle/LLmmCrtFGhaJjkaR9.