SUTRA U VEČERNJEM

Dr. Maričić o novim otkrićima: Isprintane organe tijelo neće odbaciti

Foto: Nel Pavletić/Pixsell
Sven Maričić
Foto: Nel Pavletić/Pixsell
Sven Maričić
Foto: Nel Pavletić/Pixsell
Sven Maričić
Foto: Nel Pavletić/Pixsell
Sven Maričić
11.05.2019.
u 18:26
Umanjena pluća, kao i srce iz Jeruzalema, dokaz su da osnovni koncept funkcionira, da je moguće iz biomaterijala modernom tehnologijom izraditi model organa
Pogledaj originalni članak

U kratko vrijeme objavljene su dvije vijesti koje možda označe i početak jednog sasvim novog doba u znanosti i medicini. Najprije je na sveučilištu u Jeruzalemu predstavljeno srce napravljeno 3D printerom od biomaterijala. Posebna je zanimljivost što je ono vaskularizirano, prokrvljeno krvnim sudovima i žilama. Zatim su na američkom sveučilištu Rice pokazana pluća također izrađena na 3D printeru.

Umanjena pluća, kao i srce iz Jeruzalema, dokaz su da osnovni koncept funkcionira, da je moguće iz biomaterijala modernom tehnologijom izraditi model organa. Hoćemo li puno brže nego što smo očekivali zamjenske organe dobivati ne od davatelja, već napravljene na 3D printeru od tkiva uzgojenog u laboratoriju. O svemu smo se raspitali kod doc. dr. sc. Svena Maričića, pomoćnika rektora pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, ali i dobitnika godišnje državne nagrade za znanost za 2017. godinu. 

– Aditivne tehnologije imaju zajedničku osobinu postupka stvaranja 3D tvorevina odnosno modela. Trodimenzionalni model nastaje tako da stroj nanosi slojeve koji su unaprijed definirani i nakon završetka nanošenja materijala u jednom sloju počinje izrada sljedećeg sloja. Postupak se više puta ponavlja dok ne završi proces izrade. Danas su nam na raspolaganju deseci različitih materijala i tehnologija 3D tiska. Materijali su raznovrsni, od različitih biomaterijala i tekućih fotopolimera do praškastih materijala i krutih polimera. Pri tome imamo rezolucije ispisa u različitim ravninama. Ovo najviše ovisi o samoj mogućnosti tehnologije izrade ali i materijalu koji se koristi. Pritom, današnja tehnologija omogućava nam ispis u desecima mikrona. Tako da za potrebe izrade detalja možemo koristiti rezoluciju od oko 16 mikrona više. Za usporedbu, promjer ljudske vlasi varira od 17 do 100 mikrona, ovisno o tipu – kaže dr. Maričić.

>> Cijelu priču pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od nedjelje ili u našem e-izdanju

U novom broju donosimo i sljedeće teme:

>> Emilija Kokić: U petak smo bili anonimci, a u nedjelju megazvijezde

>> Što je govorio Stepinac: Poručite svima koji se osjećaju ugroženo da se mogu skloniti kod mene

>> Haradinaj: Hrvatska mi je kao druga domovina, nadam se da ću na ljeto posjetiti prijatelja Gotovinu

>> Najboljem timu za prstenovanje supova na svijetu država ne da ni 20.000 kuna

Naslovnica 12. 5. 2019.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.