To što je u slučaju Industrogradnje iz proceduralnih razloga prihvaćena žalba na odluku suca Mislava Kolakušića ništa ne znači za bit tog slučaja, a kamoli da je koncept predstečajnih nagodbi dobio afirmaciju više sudske instance ili da je sudac bezrazložno tražio ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (ZFPPN), čime je izazvao burnu reakciju ministra Slavka Linića. Kolakušićeve opće primjedbe svojim su autoritetom i argumentacijom nedavno potkrijepili i znanstvenici na okruglom stolu “Hrvatsko insolvencijsko pravo” koji je u HAZU organizirao akademik Jakša Barbić. Štoviše, prof. dr. sc. Mihajlo Dika i sam je podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti u kojem je iznio 13 teza o protuustavnosti te je podržao suca Kolakušića što je iskoristio zakonsko pravo da ne postupi po “amoralnim rješenjima”.
O nedorađenosti (93 članka) ZFPPN-a govori i to što je za 11 mjeseci triput mijenjan, prvi put već nakon dva mjeseca uredbom Vlade (40 članaka), pa izmjenom zakona (64), pa opet uredbom (17) i sad je opet na redu zakon, sarkastično je dodao Dika. Vlada nije smjela uredbama uređivati predstečajne nagodbe, ustvrdio je, jer je pri tomu uredila i rad upravnih i sudskih tijela, procesnopravne okolnosti, pa i pitanja koja se mogu uređivati samo organskim zakonima, čime je protuustavno preuzela i ovlasti Sabora.
U predstečajnim nagodbama nije osigurano jamstvo da o pravima odlučuje zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u skladu s Europskom konvencijom. Vjerovnicima se uskraćuje sudska zaštita, različito ih se tretira, oni koji nemaju ovršnu ispravu prepušteni su na milost i nemilost dužnika pa su izloženi i eksproprijaciji, a predstečajna nagodba djeluje i prema onima koji su glasovali protiv nje. Osobito je dvojbena ustavnost rješenja prema kojem ministar financija imenuje vijeća predstečajne nagodbe, njegovo ministarstvo odlučuje i o žalbama, te se i samo pojavljuje kao vjerovnik. Što je tu s ustavnim načelom jednakosti i vladavinom prava, pita se Dika duhovito nazvavši to rješenje “izvorno hrvatskim”.
Prof. dr. sc. Jasnica Garašić istaknula je kako se u Njemačkoj vodi jedan insolvencijski postupak pa su troškovi manji i veća je pravna sigurnost, za razliku od našeg koncepta. Upravni organi (Fina) nikad nisu vodili insolvencijski postupak, prevelik je utjecaj države, nedefinirana uloga suda, postoji opasnost od zloupotreba, nizala je primjedbe i Garašić. Postupak predstečajne nagodbe s revizorskog aspekta kritizirao je prof. dr. sc. Vlado Brkanić kazavši kako je nezahvalna uloga revizora u ovoj agoniji društva. Koji je smisao što vjerovnici knjigovodstvenom operacijom dobivaju udjele, pitao se. Kakav je to pravni sustav u kojem se vjerovnik hvali da je predstečajna nagodba baš dobra, a 70% tražbina je otišlo u vjetar. Stečaj je jedino rješenje za velike gubitaše, a nagodbe gubitak vremena i novca.
Ma koga briga za zakone, tko u Hrvatskoj poštuje zakon. Sudstvo, u vrhu najkorumiranijih u EU, a i šire. Akademici, sudstvo u Hrvatskoj je teorija bez prakse.