Dragan Čović: Hrvati iz BiH ne smiju biti ničija dijaspora

O pravu glasa Hrvata u BiH, odnosima sa Sanaderovim i Ljubićevim HDZ-om, položaju Hrvata u BiH, ustavnim promjenama i drugim pitanjima razgovarali smo s predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem.

VL: U Hrvatskoj se vodi oštra medijska kampanja uoči izbora. Istodobno se u 11. izbornoj jedinici aktualizira pitanje jesu li Hrvati iz BiH dijaspora.
ČOVIĆ: Hrvati iz BiH ne smiju biti ničija dijaspora i takav pristup jedini otvara mogućnost za ostvarenje naših interesa koji se zasnivaju na ravnopravnoj poziciji triju konstitutivnih naroda u BiH. Moramo se svim sredstvima boriti da ostanemo konstitutivan narod u BiH, a to znači da ne možemo biti nečija dijaspora.

VL: Kako gledate na to što je dobar dio hrvatske javnosti, na čelu sa SDP-om, za ukidanje sadašnjeg prava glasa Hrvatima u BiH?
ČOVIĆ: Dok postoji mogućnost uklopiti se u standarde koji vrijede o dvojnim državljanstvima, smatram, hrvatski državljani iz BiH trebaju imati pravo glasa u Hrvatskoj. Time stvaramo dodatnu kvalitetu suradnje, ali i življenja u BiH. SDP konceptom sličnom onom kojim je predsjednik Mesić dobio jedan dio glasova nastoji mobilizirati svoje biračko tijelo. Međutim, uvjeren sam da se i unutar SDP-a razmišlja o listi za 11. izbornu jedinicu, čime devalviraju inicijativu za isključivanje birača iz BiH.

VL: Jeste li pritom mislili da se i na proteklim izborima imidž gradio na protuhercegovačkoj kampanji?
ČOVIĆ: SDP se koristi prokušanim receptom, koji je dao rezultate na predsjedničkim izborima. Njihovi stratezi, koji analiziraju javno mnijenje, procjenjuju da bi takvim istupima mogli dobiti znatan dio biračkog tijela. No ja mislim da je to nekorektno prema Hercegovini i Hercegovcima budući da oni danas značajno pridonose razvoju BiH, a u posljednjih 50 godina velik ih se broj odselio u Hrvatsku, u kojoj također daju golem doprinos razvoju zemlje. Zato mislim da voditi protuhercegovačku kampanju nije mudro, ali daje politički rezultat.

VL: Kako vidite ishod izbora u RH?
ČOVIĆ: Siguran sam da će izbori biti zanimljiviji nego ikad dosad, ali duboko vjerujem da će Sanader, odnosno HDZ Hrvatske, dobiti izbore, biti najsnažnija stranka i ponovno dobiti prigodu sastaviti vladu.

VL: Zajedno sa Sanaderom i čelnikom drugog HDZ-a u BiH Božom Ljubićem u Sarajevu ste dogovorili suradnju. Jeste li počeli pripreme za izbore u RH?
ČOVIĆ: Na sljedećoj sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH donijet ćemo odluku o uspostavi stožera za izbore u RH. U više sam navrata razgovarao s gospodom Sanaderom i Ljubićem o konceptu nastupa HDZ-a BiH u tim izborima. Konačna stajališta nismo donijeli, ali naš će stožer u sljedećih mjesec dana imati jasnu platformu o tomu.

VL: Moglo bi se reći da se vaš odnos s predsjednikom Sanaderom od protivničkog pretvorio u partnerski?
ČOVIĆ: Ne bih rekao da smo imali protivnički odnos. Ja prije svega želim da naš odnos trajno ostane partnerski i prijateljski, što je u interesu Hrvata i dviju država. Mislim da za to postoje svi preduvjeti. U razgovorima s predsjednikom Sanaderom došli smo do zajedničkih zaključaka.

VL: Predizborna kampanja u Hrvatskoj događa se u vrijeme kada se u BiH ponovno zahuktavaju ustavne promjene. Imaju li Hrvati u BiH potporu Zagreba?
ČOVIĆ: Imaju potporu, ali ovisi to i iz kojih krugova stiže. Kada dolazi iz SDP-a, od predsjednika države ili Vlade, ne gleda se jednako na to pitanje. Od Sanadera imamo potporu izboriti se za ravnopravnu ustavnu poziciju Hrvata, Srba i Bošnjaka. Zabrinjava me, međutim, što u Saboru RH protekle godine nije bilo rasprava ni jasnih poruka o tome. Zato očekujem i pozivam naše predstavnike iz 11. izborne jedinice u Saboru RH da budu puno glasniji o ustavnoj reformi.

VL: Iz pojedinih se diplomatskih prijestolnica Hrvati u BiH doživljavaju kao "problem". Kako to promijeniti?
ČOVIĆ: U posljednjih godinu dana mislim da smo uspjeli promijeniti takav odnos u kojemu su Hrvati bili usputna šteta. Bez Hrvata nije moguće riješiti ustrojstvo BiH. Nastojali smo uspostaviti odnose s međunarodnim dužnosnicima, ali i strankama, koji bi mogli jamčiti da se nijedna rasprava neće odvijati bez ključnih predstavnika hrvatskih stranaka. Imamo redovite kontakte s američkom administracijom te vladama europskih zemalja koji nam jamče da se hrvatsko pitanje neće rješavati bez hrvatskih predstavnika.

VL: Ali upravo u Washingtonu, na poticaj američke administracije, srpski i bošnjački čelnik Milorad Dodik i Haris Silajdžić prije mjesec dana razgovarali su o izmjenama prijedloga Ustava. Je li to učinjeno Hrvatima iza leđa?
ČOVIĆ: To nije učinjeno Hrvatima iza leđa jer je dogovor napravljen uz konzultaciju hrvatskih dužnosnika. Međutim, koliko je takav pristup pogrešan, pokazuje rezultat jer ništa nije dogovoreno.

VL: Jeste li upoznati sa sadržajem američkog dokumenta?
ČOVIĆ: Apsolutno znam sve detalje i oni pretjerano ne odudaraju od prošlogodišnjeg prijedloga. Tim se izmjenama nastojalo privoljeti dvije stranke da prihvate travanjski paket.

VL: Velik dio hrvatskih političara bio je protiv prošlogodišnjeg prijedloga ustavnih promjena, a vi ste ga podržavali. Zašto?
ČOVIĆ: Imao je našu potporu i danas mislimo da je bila velika pogreška što taj prijedlog nije prošao. Većina koja je bila protiv vjerovala je da neće biti sljedećeg koraka i da će se time Ustav prihvatiti. Danas je, međutim, posve izvjesno da će travanjski paket biti osnova za nastavak pregovora, ali i da se na tome na može stati. Već se razgovara o organiziranju nižih razina vlasti. Međutim, za Hrvate bi najporaznije bilo da se zadrži sadašnje stanje te podjela države na dva entiteta. Zato ne mogu razumjeti hrvatske političare koji su bili protiv. Izmjenama bi se onemogućilo i da nam hrvatskog člana Predsjedništva biraju drugi.

VL: Što se krije iza vaše inicijative za uspostavu četiri federalne jedinice u BiH?
ČOVIĆ: Ništa drugo nego da dobijemo BiH koja bi bila po mjeri svih naroda i građana. Takva bi BiH napokon mogla otvoriti novu epizodu i posvetiti se ekonomiji i iznalaženju načina za bolji život. Na posljednjem saboru u program stranke uvrstili smo odredbu da se zauzimamo za uspostavu triju razina vlasti, od kojih bi svaka imala izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, a na srednjoj razini imali bismo četiri federalne jedinice. Namjerno smo izbjegli zamku spominjanja brojke tri, što se dosad ocjenjivalo kao da je riječ o nacionalnim getima. Mislim da je državu od četiri milijuna stanovnika primjereno organizirati u četiri jedinice.

VL: Što bi te federalne jedinice donijele Hrvatima?
ČOVIĆ: Značile bi jako mnogo budući da bi zasigurno jedan od naroda u njima bio brojniji od drugih, što je i današnja slika u BiH. U takvoj bi poziciji Hrvati, odnosno Srbi i Bošnjaci, imali jednaka prava na cijelom prostoru zemlje. To pak tjera na dogovor i nemogućnost majorizacije, što se danas događa Hrvatima u dva entiteta, Republici Srpskoj i Federaciji.

VL: Jeste li već crtali nove unutarnje granice. Kuda bi prolazile?
ČOVIĆ: Ne. To bi sada bilo neozbiljno. I visokom smo predstavniku predstavili koncept prema kojemu bi se o tome pitanju trebalo početi razgovarati za pola godine, nakon što bi bismo dogovorili što podrazumijeva državnu, srednju i općinsku vlast. Tek bi se tada na stolu trebali naći zemljovidi jer je to najosjetljivija tema. U ovome trenutku nitko iz HDZ-a nije crtao nikakve karte jer se bez dogovora predstavnika sva tri naroda to pitanje ne može otvarati.

VL: Ali član Predsjedništva BiH Željko Komšić protivi se federalizaciji BiH?!
ČOVIĆ: To je njegovo pravo i ja ga razumijem. Predstavnik je političke opcije koja na taj način razmišlja o BiH. Zato sam maloprije i spomenuo da je naš najveći propust to što smo izgubili hrvatskog člana Predsjedništva, što ćemo počesto osjećati kada bude govorilo o ustavnim promjenama, vođenju vanjske politike. Koliko god to izgledalo periferno, doći ćemo u poziciju da će bošnjački narod sa svoja dva člana Predsjedništva iskazivati svoje stajalište. Vrlo ćete rijetko u Komšiću prepoznati da predstavlja većinsko stajalište Hrvata. Siguran sam da njegovo promišljanje budućnosti Hrvata ne podupire najveći dio Hrvata.

VL: Je li to razlog što niste otišli na nedavni sastanak koji je o ustavnim promjenama organizirao Komšić, koji je pak izjavio da ste vi dobili "mig" od nekoga da ne dođete, misleći vjerojatno na Sanadera?
ČOVIĆ: Pravi je razlog što sam naslućivao kako će taj sastanak završiti. Kao odgovorna politička opcija, poslali smo glasnogovornika naše stranke da sudjeluje u tim razgovorima. Komšić je napravio jednu dobru stvar, za istim je stolom htio okupiti Hrvate i razgovarati o svim važnim pitanjima. S druge strane, tamo su bili i predstavnici Crkve, kulturnih i znanstvenih institucija, ali i oni koji nisu izabrani na izborima, ali predstavljaju Hrvate. Mi, prije svega, oko političkih stranaka koje su dobile potporu naroda moramo graditi jezgru koja će zajednički odlučiti o poziciji Hrvata u ustavnim promjenama, dakako uz poštovanje stajališta svih naših institucija.

VL: Kako komentirate špekulacije da ste zajedno s predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem dio američke zavjere protiv visokog predstavnika Schwartza-Schillinga?
ČOVIĆ: Jedino zbog čega bi me se moglo staviti u takav kontekst jest slučajan nedolazak na posljednji sastanak kod visokog predstavnika u subotu. Jedini moj uvjet za dolazak bilo je da na sastanku budu predsjednici stranaka koje imaju utjecaja u državnom parlamentu. Onda je sastanak odgođen i ponovio sam isti uvjet. Tihić mi je prije toga rekao kako neće doći na sastanak, a predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija dvojio se hoće li ići. Smatrao sam neodgovornim ići na sastanak na koji neće doći Bošnjaci jer bi se tako sutra moglo razgovarati bez Hrvata.

VL: U diplomatskim krugovima rezultat Schwartza-Schillinga ocijenjen je skromnim. Što očekujete od njegova nasljednika Miroslava Lajčaka?
ČOVIĆ: Nije na meni da prosuđujem rad visokog predstavnika. Od Lajčaka očekujem puno dinamičniju aktivnost jer je njegov mandat od 12 mjeseci jako kratak. Ako se odmah ne krene s ustavnim promjena, siguran sam da to neće biti ostvarivo. Nakon posljednjih izbora u BiH se praktično ništa značajnije nije dogodilo i izgubili smo šest mjeseci.