Moramo biti oprezniji kad govorimo o terorističkoj prijetnji iz BiH

Predaja upitnika još je jedan teški zadatak koji su vlasti BiH ispunile. Svi očekuju kako će biti puno jednostavnije, daleko od odlučivanja političara, odgovoriti na pitanja iako je riječ o vrlo zahtjevnom poslu. Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović u intervjuu s redakcijom Večernjeg lista izrazio je očekivanje kako će kruna upitnika sljedeće godine biti dobivanje kandidacijskog statusa.

Što nakon upitnika, neki ovo procjenjuju raskrižjem na kojemu se BiH nalazi?

- Dobivanjem upitnika može se reći kako smo prošli jednu fazu, odnosno vrh brijega koji je imao jako puno prepreka, prije svega, u glavama ljudi. Puno je onih koji javno podržavaju put prema EU, a praktično ništa ne čine da se to i ostvari. Prošli smo nekoliko koraka. Prvi je predaja zahtjeva, drugi je potvrda, a treći predaja upitnika, četvrti je kandidacijski status. Upitnik je stvarna prekretnica za BiH i znak da moramo odgovoriti na jasna očekivanja partnera koji su nam pomagali na poslijedaytonskom putu BiH. U međuvremenu će trajati monitoring do našeg punog članstva. Najvažnije je da nema zastoja u ispunjavanju obveza koje stoje pred nama, prije svega glede provedbe odluka sudova, od Strasbourga do domaćih, a koji se tiču izbornog zakonodavstva, transformiranja države. Svima postaje jasno kako se reorganizacija BiH više neće moći izbjegavati. Zato danas i imamo ovakvu naglašenu komunikaciju i različita stajališta u BiH. Nekome se može činiti da je stanje dosta kritično i kaotično, međutim, nije. Jednostavno ispred jedne brane, koja se zove europski put, nataložilo se dosta pozitivnog, ali i negativnog.

Često puta ističe se kako će politički kriteriji biti uvjet za stjecanje statusa kandidata za članstvo. Što je istina?

- Takvo što određuju zemlje članice Europske unije u cjelini. Mi bismo danas, ako bi procjene europskih struktura bile takve, mogli dobiti kandidacijski status bez ijednog dodatnog koraka. Ali, isto tako, može nam se postaviti stotinu dodatnih poduvjeta ako nas se želi držati malo dalje od sebe i ako takvo opredjeljenje vlada, primjerice, glede proširenja. Zato je sada teško dati odgovor na takvo pitanje. Sjetite se što je sve nabrojeno kada sam krenuo predati zahtjev, od popisa pučanstva, referenduma..., a ustvari, imali smo samo dva vrlo precizno definirana uvjeta. To su bili Mehanizam koordinacije i prilagodba SSP-a. Sve drugo su neki dodavali kako bi doslovno zagorčali život. Sada nemamo nikakvih prepreka, osim onih koje smo sami sebi postavili. Imamo ciljeve koji su postavljeni kroz Master plan koji je utvrđen u Predsjedništvu BiH, a već nakon desetak dana počele su se izbjegavati obveze iz toga plana. Ključna obveza je 31. siječnja riješiti presudu Suda u Strasbourgu u slučaju “Sejdić-Finci”.

Kakva je sudbina presude “Sejdić-Finci”?

- Na zasjedanju Vijeća za provedbu mira jasno sam istaknuo kako je riječ o obvezi bez koje se neće moći ići dalje iako su čak i neki od mojih kolega tražili da nam spuste kriterije kako ne bismo trebali rješavati ta teška pitanja. Već sljedećih dana u Europskom parlamentu i na različitim razinama imat ćemo opet rasprave vezane uz BiH. Mi, kao predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti Hrvata u BiH, nametnut ćemo takvu dinamiku da se neće moći zaustaviti, odnosno svi oni koji su protiv morat će doći u fokus da blokiraju te procese.

Ali, svejedno, na unutarnjem planu svjedoci smo blokada u federalnoj i državnoj vlasti?!

- Ja i kolega Izetbegović obećali smo kako će se u Federaciji BiH ispuniti sve zaostale obveze do kraja godine, uključujući proračun koji su premijer Fadil Novalić i zamjenica premijera i ministrica financija Jelka Milićević usuglasili. To je nekih 30 pitanja. Svakoga četvrtka imat ćemo sjednicu Doma naroda kako bismo stigli sve zaostale obveze do kraja godine izmijeniti. Izetbegovićev i moj uvjet bio je da sve odluke na Vladi budu donesene jednoglasno bez nadglasavanja jednoga naroda. Imamo natpolovičnu većinu u Parlamentu i očekujem da sve to prođe bez problema. Uostalom, očekujem da federalna vlast funkcionira na način kako to radimo u Predsjedništvu gdje nema ni jedna odluka na čekanju. Završili smo i Pregled obrane. U Federaciji su stvari bile zakočene jer nas se nadglasavalo.

Kakvim ocjenjujete odnose unutar koalicija, s bošnjačkom odnosno srpskom stranom?

- Ti su odnosi, rekao bih, stalno u iskušenju. Osobno imam odlične odnose i sa SDA, SBB-om, ali i s drugim strankama neovisno o tome iz kojega kruga dolaze, ali objektivno govoreći, posljednjih šest, sedam mjeseci suočavamo se s ozbiljnim kušnjama glede opstanka tih koalicija. Ovdje bih istaknuo posebno važnu ulogu gospodina Radončića koji je, unatoč privatnim iskušenjima, dao naglasak na koaliranje i partnerstvo pa smo ga uspjeli očuvati. To je nešto što ćemo nastojati u sljedećoj godini dana ojačati kako bismo realizirali sve projekte koje smo planirali. Činjenica je da se nova vlast neće mijenjati do 2018. godine, što znači da ova mora pokazati kako može provesti velike projekte. Kada su u pitanju srpske stranke, moram reći kako HDZ surađuje sa svima. S Dodikom ćemo razgovarati ovoga petka, a ovih dana razgovarao sam s predstavnicima PDP-a, a uskoro očekujem i susret sa SDS-om.

Sastali ste se s međunarodnim diplomatima, članovima Upravnog odbora PIC-a. Nakon toga imali su i sjednicu i obratili se javnosti. Iskazali su zabrinutost. Što ste im vi poručili?

- S kolegom Izetbegovićem sam imao sat i pol prigodu biti im domaćin u Predsjedništvu BiH. Osobno sam istaknuo kako sam svjestan složenosti situacije, ali da isto tako vidim s optimizmom naš put ako nas prijatelji iz svijeta, koji sjede za istim stolom, podrže u tome. U bilateralnim razgovorima imamo potporu sviju. Pri tome sam istaknuo dva vrlo jasna ograničenja koja stoje ispred nas. Jedna je odluka iz Strasbourga, a sada je tu i odluka Ustavnog suda koja se tiče Doma naroda, što planiramo uvezati u jednu cjelinu. Također imamo i presudu oko Mostara, a sada i slučaj “Stolac”. Stranim diplomatima istaknuo sam kako naš europski put nema alternative. Jednako je i s NATO putem koji u prvoj fazi predstavlja aktiviranje MAP-a. No, jednako tako rekao sam i kako svi u BiH ne misle na jednak način. Mi javno govorimo da je to Bruxelles, ali sam uvjeren kako postoje namjere integriranja s drugim centrima moći. Pri tome smo istaknuli kako očekujemo da američka administracija ne promijeni odnos prema BiH. S druge strane, izrazio sam očekivanje da nakon izborne kampanje, koja je trajala punih šest mjeseci, konačno krenemo s realizacijom ciljeva u izvršnoj vlasti.

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Može li se sada etapno mijenjati Izborni zakon, “Sejdić-Finci”, Ljubićeva apelacija, Mostar?

- Objektivno su to razdvojena pitanja, ali svejedno očekujem da se Izborni zakon mijenja u paketu, a ne nikako odvojeno. Kroz Izborni zakon želimo riješiti pitanje izborna člana Predsjedništva BiH i popunjavanje Doma naroda kako se ne bi događalo da drugi narodi biraju hrvatske predstavnike.

A pitanje Mostara?

- Kolega Izetbegović i ja smo u prosincu prošle godine imali rješenje za Mostar i pitanje “Sejdić-Finci”. Isto pitanje postavio sam sebi, ali i članovima PIC-a: zašto to pitanje nismo riješili? Zbog toga stalno inzistiram na Master planu i njegovoj dosljednoj provedbi.

Ustavni sud BiH djelomično je prihvatio apelaciju Bože Ljubića. Ako se odluka Suda ne provede do 2018., neće biti moguće izabrati vlast. Mislite li da će se odluka ispoštovati?

- Siguran sam kako će se ispoštovati. Ova apelacija dio je strategije koju je vodio Hrvatski narodni sabor u proteklom vremenu. Ova presuda izravno potiče da se ispravi nepravda koja postoji u BiH, ne samo prema hrvatskom narodu. Ta apelacija rješava i odnos prema srpskom narodu, ali i Bošnjacima kada je u pitanju izbor predstavnika iz pojedinih sredina. Uvjeren sam kako ćemo to provesti prije roka od šest mjeseci koji je ostavio Ustavni sud BiH. No, ako se to ne dogodi, onda ćemo imati ozbiljnu zapreku.

Što ako se ne provede odluka do izbora 2018.?

- Onda bismo imali sličnu situaciju onoj koju sada imamo u Mostaru. A to nikome ne odgovara.

Je li ova odluka put za rješavanje najvećih problema u BiH da jedan narod više drugome ne bira predstavnike, majorizira...?

- U svakom slučaju jest put za rješenje jednoga od ključnih pitanja. No, ne treba ovu presudu poistovjetiti s hrvatskim pitanjem. Jer ona to nije. Hrvatsko pitanje je puno šire od ovoga. Ali ova presuda nam daje za pravo tvrditi da su naša politika i zauzimanje bili ispravni.

Pomoćnik američkog državnog tajnika za euroazijska pitanja Brian Hoyt Yee izjavio je kako su nužne reforme izbornog zakonodavstva do 2018. SAD je, po njegovim izjavama, mišljenja kako BiH što prije treba izmjene Izbornog zakona i Ustava. Kako vi na to gledate, je li to zaokret i što očekujete od nove administracije?

- S gospodinom Yeeom razgovarao sam dulje od sat vremena prije nekoliko dana. Sve ove teme bile su predmet naših rasprava. Nikada gospodin Yee nije došao u BiH, a da nije inzistirao na razgovorima o potankostima. Ja sam pri tome iznio stav da se Izborni zakon mora promijeniti u roku od dva mjeseca jer za to postoje svi preduvjeti. Osobito u dijelovima koji se tiču provedbe odluka sudova. BiH je simboličan interes u globalnim odnosima za SAD i zato sam zamolio da nas ni nova administracija ne izgubi s radara. Sigurno će se u vanjskopolitičkim prioritetima stvari mijenjati, a hoćemo li mi biti u fokusu, to opet ovisi o nama i našem ponašanju. Ako se nastavimo ponašati kao do sada, taj interes će, bojim se, nestati.

Jeste li od PIC-a dobili odgovor na vaše pismo o položaju i problemu Hrvata u BiH?

- Dobio sam odgovor na pismo. Sažet. Ali poslije smo kroz razgovore s ljudima koji predstavljaju PIC u detalje raspravili svako od pitanja koje je tamo navedeno. U suštini se svodi na poziv na zajedničko popravljanje položaja Hrvata.

Mislite li da je BiH teroristička prijetnja susjednim državama, bez obzira na to o kolikom je broju povratnika sa sirijskog ratišta riječ, činjenica je da oni postoje u BiH?

- O tome smo posljednjih dana imali dosta rasprava. Osobno mislim da danas moramo biti jako ozbiljni, neću reći zabrinuti, ali puno odgovorniji i oprezniji kada govorimo o tom pitanju. Nisu ovdje samo u pitanju ljudi koji su išli na ratišta diljem svijeta pa su se vratili. To je jedno veliko mnoštvo koje danas djeluje u BiH. U nekim od zatvorenih rasprava te ljude nazivamo - “spavačima”. Tu činjenicu ne treba podcjenjivati, ali ne treba im davati ni nadnaravno značenje. Ali da postoji nešto što se može pretvoriti u opasni terorizam, a što sada izvorište ima u ekstremizmu, to je apsolutno točno. Isto tako, treba reći kako Islamska zajednica u BiH pravi vrlo jasan otklon od takvih grupacija u BiH želeći zaštititi tradicionalne vrijednosti islama u ovome dijelu svijeta. I to je nešto što apsolutno poštujemo. Meni je razumljivo što naši susjedi sa zabrinutošću govore o tom problemu jer razmišljaju o vlastitoj sigurnosti. Zadaća nama u BiH je usavršiti institucije koje se bave tim problemima i to moramo raditi u suradnji sa susjedima, posebice sa zemljama koje su članice NATO-a i EU-a.

Stalno se vode verbalni ratovi u regiji. Zagreb - Beograd, Sarajevo - Beograd, Sarajevo - Zagreb. Kako naći zajednički dijalog u susjedstvu?

- Moramo tražiti rješenja u komunikaciji. Vidjeli ste samo koliko su jedna istraga i uhićenja oko Orašja podigli napetosti. Evidentno je bila selektivna akcija, a netko je iskoristio mogućnost da probudi duhove prošlosti. Osobno radim na tome da se uspostavi normalna komunikacija s dužnosnicima iz RH odnosno Srbije kako to priliči susjedima, a sutra i članicama EU-a. Ne možemo vući pitanje ratnih zločina sljedećih 50 godina. Ovdje je očito kako se želi politički profitirati prije zatvaranja Haaškoga suda tamo gdje netko nije uspio vojno 1991. - 1995. A kakvi odnosi trenutačno vladaju, najbolje svjedoči to što Nikolić nije mogao doći u BiH. Istekao mu je mandat, a da se to nije uspjelo realizirati. To ponajprije govori o odnosima u BiH jer je poziv odavde morao doći. A to se nije dogodilo.

Hrvatska je snažno stala u obranu Hrvata u BiH. Nova Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem i predsjednica Grabar-Kitarović upozorili su na položaj Hrvata u BiH i EU upoznali s tim. Kako EU može zaštititi svoje građane u BiH?

- Imamo vrlo jasan stav iz BiH koji možemo artikulirati preko jedne predstavnice EP-a koja dolazi iz BiH, Željane Zovko, uz sve one predstavnike iz Hrvatske koji su jako puno radili zajedno s izvjestiteljem za naše područje Cristianom Danom Predom koji se iznimno zauzima za interese BiH. Ti interesi potpuno se podudaraju sa stajalištima koje zagovaramo. Uvjeren sam kako će i svaka nova rezolucija na vrlo jasan način štititi cjelovitost BiH, otvarati mogućnost ubrzanog europskog puta i dostizanja najviših europskih standarda u BiH. U tome smislu tu spada i potpuno osiguranje jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda u BiH. Nadam se kako će i dinamika tog europskog puta nakon otvaranja pregovora po poglavljima biti temeljena na ispunjavanju minimalnih uvjeta. Ne možemo dugoročno razmišljati o europskom putu BiH, a da nismo riješili unutarnja pitanja. To, naravno, podrazumijeva i da međunarodna zajednica više ne može odlučivati uime BiH. Na tome putu iznimno je važna uloga RH. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, premijer Andrej Plenković i Vlada su najiskreniji prijatelji BiH. Usporedno s time treba jačati prijateljske odnose sa svim susjedima jer samo tako svi možemo zajedno ostvariti napredak.

Opet iskazujete optimizam, no ne čini se kako svi jednako gledaju na EU, pa čak su neki političari isticali da nikada ne bi željeli živjeti u Uniji?

- Najmalobrojnijem narodu u BiH, izgleda, samo trebaju euroatlantski procesi. Samo nas zanima sustav, a svi drugi vjeruju kako su kroz prethodna rješenja, koja uključuju mišiće, u stanju ostvariti neke svoje ciljeve.

Koji su prioritetni ciljevi hrvatske politike u BiH?

- Vrlo su jasni. Neki su dugoročni, a na kratke staze to je apsolutno stjecanje statusa kandidata za EU kada je u pitanju vanjska politika. Kada je u pitanju unutarnja politika, stabilizirati ekonomske odnose. Zbog toga želimo ubrzati sve procese u FBiH. S treće strane, teško je očekivati da ćemo provesti reorganizaciju FBiH u kraćem razdoblju, ali minimum je izmjena izbornog zakonodavstva. Nakon toga bismo se okrenuli dominantno ekonomskim temama, ali i strateškim pitanjima vezanim uz približavanje EU i NATO te je realno da za šest mjeseci dobijemo aktiviranje MAP-a nakon što smo usvojili Pregled obrane.

Priprema se Sabor HNS-a. Pojedine stranke će se zamijeniti unutar HNS-a. Što se čini kako bi HNS institucionalno ojačao?

- Osobno mi je drago što smo se u posljednjih godinu dana izvukli iz zamke da nam svatko komentira kako je HNS u službi jedne stranke, jednoga pojedinca. Sustavno smo riješili pitanje organiziranosti političke scene među Hrvatima kroz HNS. Dobar dio odbora radi unutar Glavnog vijeća HNS-a. HNS se već nametnuo kao čimbenik ne samo unutar BiH nego i kod naših susjeda koji prepoznaju značenje tog organiziranja. Svima nama olakšana je pozicija ako se zna jasan stav HNS-a. Vjerujem da ćemo sljedeće zasjedanje HNS-a organizirati do kraja siječnja i na njemu će sudjelovati svi novoizabrani predstavnici na lokalnim izborima. Ovaj sabor će biti izvještajni i na njemu će se donijeti rezolucija na tragu prioriteta za sljedeću godinu dana. Izborni će biti toliko samo da se prilagodi nova stranačka struktura i naprave neke izmjene u samome Predsjedništvu HNS-a.

Kako gledate na rasplet glede Stoca gdje je Sud BiH poništio odluke Središnjeg izbornog povjerenstva?

- Stolac je prevažna poruka. Nedopustivo je da osobe koje su nasilno narušile izborni proces, uz fizičko nasilje, za što su podignute i optužnice, i dalje budu u tome procesu, ali i preferirani od onih koji su ih predložili. Ako bi se takvo nešto dogodilo, dobili bismo primjer kako će se svaki budući proces odvijati. Svatko može raditi što želi i kad vidi da stvari ne idu kako očekuje, može odnijeti izborni materijal, polupati biračko mjesto i prekinuti izbore. Tu me žalosti što politika kod Bošnjaka odobrava ovakav čin bez obzira na to što je razlog za takvu reakciju. To se mora sankcionirati. U suprotnom, kako netko misli ubuduće organizirati izbore, primjerice u Mostaru.

>> BiH ima najviše boraca ISIL-a po glavi stanovnika