S obzirom na to da su u 8 od 11 statistički obrađenih mjeseci ove godine cijene u Hrvatskoj pale, može se reći da je Hrvatska, baš kao i cijeli EU, suočena s pitanjem (pre)niske inflacije, možda čak i deflacije. Niska inflacija posebna je briga vlada i kompanija jer se s vremenom ne smanjuje realna vrijednost dugova, u slučaju deflacije realna cijena duga čak može i rasti. S obzirom na to da hrvatska fiskalna i monetarna politika nema instrumente kao ni, još uvijek, dovoljno uvjerljive razloge za poticanje umjerene inflacije, vjerojatno ćemo pričekati na krupne odluke Europske središnje banke koje će posredno utjecati i na cjenovne trendove u Hrvatskoj, pa i na naš gospodarski rast. Upravo zadnji dani 2014. u ESB-u pretvaraju se u stanje visoke napetosti. Naime, već nekoliko puta visoki dužnosnici ESB-a najavili su da će početkom 2015. napraviti procjenu rezultata dosadašnje poticajne politike.
Zadnje vaganje
Između redova tog bankarskog jezika treba čitati da se radi o zadnjem vaganju makroekonomskih podataka te pokušaju smanjivanja otpora prije kretanja u quantitaive easing tj. neortodoksnu monetarnu politiku otkupa vrijednosnica koja je, prema mišljenju predsjednika ESB-a Marija Draghija, dala dobre rezultate u SAD-u i Japanu. Ključni podaci za akciju ESB-a bit će zadnji podaci o kretanju cijena. U zadnjim javnim istupima Draghi je više puta govorio o složenoj problematici inflacije, ali nije skrivao da su nezadovoljni time što je ona puzajuća. Uz to je upozorio da pad cijena sirovina, posebno nafte, ima ključni utjecaj na opće kretanje cijena, ali i dvojak učinak na ekonomiju. Računi za uvoznu naftu u EU između drugog i četvrtog tromjesečja pali su za 10 milijardi dolara, a to predstavlja velikih 0,2 posto nominalnog BDP-a. To je jako pozitivno za ekonomiju EU, može voditi snižavanju ostalih cijena, ali i nadnica, što može biti opasno.
Podizanje inflacije
Ukratko, u ESB-u prvenstveno procjenjuju utjecaj pada cijena energenata na buduća inflacijska očekivanja i odlučni su, prema Draghijevim riječima, da neće "prolongirane devijacije stabilnosti cijena". Draghijeva sklonost francuskoj i talijanskoj varijanti izdašnijih monetarnih stimulansa je poznata, a novo je da otvoreno počinje govoriti o tome da mu za odluku o quantitative easingu ne treba jedinstveno glasanje u Odboru. "Pitate me trebamo li jedinstvo da krenemo s QE-om ili nam je dovoljna većina. Vjerujem da ne trebamo jednoglasnost", rekao je Draghi na jednoj od konferencija te je tako poručio kako mu neće smetati možebitno čvrsto njemačko ne neortodoksnoj monetarnoj politici. Ukratko, rastu šanse da će Draghi pokušati otkupom vrijednosnica podići inflaciju, ali tako da ona ne premaši 2 posto jer će zapravo samo tako biti općepolitički prihvatljiva. Svaka brža inflacija mogla bi djelovati previše stresno za niz ekonomija. Još uvijek vladaju duboke podijele i oko toga koliko će takve mjere ESB-a uopće utjecati na inflaciju i oko toga kakve će biti posljedice na gospodarski rast. Hrvatskoj bi mogli odgovarati monetarni stimulansi u eurozoni, ali će sigurno dijeliti i sve možebitne loše efekte.
>> Šef Europske središnje banke kopira SAD i kreće u tiskanje novca
globalizam made in "USA". bogati su gladni novca koji če im namiriti bijelosvijetska sirotinja i srednji sloj gdje još postoji.A sve to je več davno osmislilo otac wall streeta. Scenarij velikog "praska" je pri kraju i odnijeti če puno puno života,ne u globalnom ratu več kroz mnogo ratišta diljem svijeta.