'Dragi ravnatelji, djeci su školske torbe stvarno preteške. Riješite to'

Preteške torbe osnovnoškolaca, koje imaju i više od desetak kilograma, problem su kojem bi trebali doskočiti ravnatelji osnovnih škola. Od njih se naime traži “kreativnost” u suočavanju s vječnim problemom hrvatskog školstva.

Naredbe resornog ministarstva za propisano rješenje ovog problema nema, a veća autonomnost škola, koju zagovara ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, alat je ravnateljima u borbi protiv preteških školskih torbi. Svakako, aktivnijoj borbi nego što je ona bila do sada.

– Preteške torbe nešto je s čime se roditelji i djeca svakodnevno suočavaju i važno je da kroz organizacijsku autonomnost pokušate maksimalno utjecati na to kako težina torbe ne bi i dalje bila simbol zastarjelog školstva – poručila je ravnateljima Divjak na stručnom skupu koji je jučer održan u Bolu. Torbe koje 11-godišnjacima teže i deset, učenicima sedmih razreda sedam, a učenicima trećih razreda i više od osam kilograma, trebale bi se u budućnosti rasteretiti nakon uvođenja digitalnog nastavnog materijala koje se priprema u reformi obrazovanja. Dotad ravnatelji moraju smisliti druga rješenja, jer prema svjetskim kriterijima, školske torbe ne bi trebale biti teže od 15 posto mase učenika. Naši učenici te preporuke premašuju – samo prvašićima, koji u škole kreću s u prosjeku 24 kilograma, težina torbe veća je i od pet kilograma.

No ravnateljima nije ostalo mnogo “kreativnih” rješenja, zapravo samo ona kojima su se koristili i za mandata prethodnih ministara koji su također upozoravali na taj problem: zatražiti od profesora i nastavnika da omoguće jednu knjigu na školskoj klupi ili u školi osigurati ormariće u kojima bi učenici mogli ostaviti dio materijala – radne bilježnice, atlase, likovne mape.

– U školi smo izvagali torbu učenika sedmih razreda, koja je težila sedam kilograma i odmah nakon toga tražili rješenja. No ona nisu tako jednostavna budući da učenici i kući moraju učiti i ponavljati gradivo, pa su im knjige potrebne. Teško je na školu prebaciti svu odgovornost – poručila je Silvana Galinović, ravnateljica zagrebačke Osnove škole Miroslava Krleže. Rješenjima su pribjegli i u Primorsko-goranskoj županiji, uspješnije nego u Zagrebu – samo zato što se u Osnovnoj školi Klana nastava održava u jednoj smjeni.

– Radimo u jednoj smjeni pa svaki razred ima svoju učionicu u kojoj učenici u dogovoru s učiteljicama ostavljaju radne bilježnice, pribor za likovni i ostale sadržaje. Puna školska torba učenika nižih razreda teška je i do 15 kilograma– kazala je tako Jelena Grbčić, ravnateljica Osnovne škole Klana. Da je Ministarstvo to koje treba rasteretiti učenike, ne samo težine torbe nego i količine sadržaja, poručuje Željko Stipić iz sindikata Preporod.
– Ne znam što bi ravnatelji još trebali a da to njihovi profesori već nisu primijenili u rješenju ovog problema – poručio je tako Stipić.