Predsjednik stranke Hrid Drago Prgomet u tekstu na internetskim stranicama stranke napisao je kako je došlo do njegova razlaza s Mostom.
Podsjetimo, Most je Prgometa isključio iz Nacionalnog vijeća nakon njegova nenajavljenog sastanka s predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem u stanu ministra obrane Ante Kotromanovića.
Tekst Drage Prgometa naslovljen "Predgovori, pregovori i pogovori" sa stranice stranke Hrid prenosimo u cijelosti:
Zahvaljujući rezultatima Mosta već iste izborne noći bilo je vidljivo kako ovo neće biti tek klasična primopredaja između dviju Vlada već dobrim dijelom promjena političkog pa i ekonomskog sustava. Kao osoba koja je s udrugom, a danas političkom strankom HRID sudjelovala na izborima na političkoj platformi MOST-a, jasno sam zagovarao kako nakon izbora trebamo brzo pristupiti formiranju Vlade. Izbor je bio ili koalicija s lijevom ili desnom političkom opcijom i sudjelovanje u vlasti. Parlamentarni izbori su izbori za dolazak na vlast, a to znači zauzimanje onih pozicija u njezinoj strukturi s kojih se, objektivno, može utjecati na toliko spominjane promjene. Slijedio je logičan redoslijed: prvo odabir koalicijskog partnera (HDZ ili SDP), a onda konkretni i detaljni pregovori o reformama. Pa ako se ne dogovorite s prvim partnerom, tražite mogućnost dogovora s drugim. U kojem se izgrađuje odnos mlađeg i starijeg partnera. U kojem se ima pravo tražiti onaj dio kolača koji vam pripada, ali nema pravo ucjenjivati.
Dio kolega u Mostu imao je drugačiji pristup, a taj je pojednostavljeno govoreći bio: ili koalicijska vlada, koja uključuje Most, HDZ i SDP ili ako to ne ide, onda novi izbori. Međutim, od početka sam bio uvjeren da je to u ovom trenutku u Hrvatskoj nerealno, kao što je nerealna i vlada stručnjaka koju bi svi podržali. To je negacija demokracije. Očigledno je da su se stavovi između članova HRID-a i pojedinaca u Mostu, posebno oko načina provođenja promjena, sudjelovanja u politici i razumijevanja demokracije u tom trenutku u znatnoj mjeri razlikovali što je rezultiralo prekidom naše suradnje.
No, da smo bili u pravu, potvrđuje i konačna odluka MOST-a, kada su nakon šest tjedana pregovora odlučili u dobro poznatim okolnostima koalirati s HDZ-om. Bio je to završetak perioda koji su obilježili razgovori i pregovori vođeni na način koji je nezabilježen u dosadašnjoj demokratskoj praksi. Vođeni su u ozračju u kojem su čelnici MOST-a, između ostalog, pregovore shvatili kao priliku utjecati na unutarstranačke odnose u strankama s kojima se pregovaralo. Ne moram podsjećati da su ovo bili parlamentarni izbori gdje su građani glasovali za promjene u društvu, ostavljajući da o promjenama na vrhu stranaka, HDZ-a ili SDP-a odlučuju njihovi članovi. A upravo se ovi pokušaji ucjenjivanja dvije najveće stranke, na način da im se postavljaju uvjeti koje one zbog vlastitog digniteta ne mogu ispuniti, svode na pokušaj kadroviranja u tuđem dvorištu. Ponavljam, pitanje tko će voditi HDZ ili SDP tiče se članova tih stranaka, a ne članova stranke Mosta NL. Tako je to u svim demokratskim društvima.
Doduše, gotovo da možete naići na razumijevanja takvih pokušaja kada vidite način na koji su se ponašali SDP i HDZ. Pregovori su bila demonstracija slabosti velikih stranaka. Do sada neviđen politički rašomon u kojem je HDZ pristao prihvatiti mandatara, ne ponavljajući mantru „gdje si bio '91.“, do toga da je SDP bio spreman prihvatiti desnog, konzervativnog političara za svog premijera i još k tome mimo odluka stranačkih tijela. Očigledno, nije postojala niti jedna ideološka prepreka niti minimum političke etike koju su bili u stanju zadržati! Niti je predsjednicima bio problem odreći se svojih najbližih stranačkih suradnika. Odabir mandatara je poseban biser u niski recentnih političkih eksperimenata. Zastupnici Mosta i HDZ-a dali su potporu mandataru za kojeg su tek rijetki potpisnici čuli, a o njegovu programu nisu znali ništa. Kao što niti mandatar nije ništa znao o HDZ-ovu ili MOST-ovu programu. Zadnja dva tjedna pregovora kod mnogih građana izazivaju pitanja: „Je li Most doista spreman provoditi ono za što se zalagao u kampanji – mijenjati Hrvatsku“, ili je borba oko preuzimanja represivnog aparata najvažniji dio pregovora. Je li to rezultat namjere da se kontrolira morski pas, kako ih naziva Most, tj. stariji koalicijski partner kojemu se ne vjeruje, ili se želi uspostaviti politička kontrola tog sustava radi nadzora svih građana. Ono što je posebno zabrinjavajuće, to je da su predmet pregovora i sigurnosne službe. One to nikako ne smiju biti jer jedno od temeljnih načela njihova rada je neovisnost. Umjesto inzistiranja na potpunoj depolitizaciji sigurnosnih službi, one postaju politički plijen i utvrda koja se pošto-poto želi osvojiti. To je opasno po društvo. Opasno po svakog hrvatskog građanina.
Po najavama koalicijskih partnera, uskoro bismo mogli imati vladu i premijera. Ne dovodeći u pitanje financijsku stručnost i dobru volju mandatara, nisam siguran koliko će on to moći iskoristiti u političkom djelovanju. Zbog dobrobiti ove države želim mu uspjeh. No, sve ovo što se do sada događalo, ne daje mi osnove za optimizam. A kakav će biti naš stav o Vladi, ovisi o njezinu sastavu i programu koji se još ne nazire niti u tragovima. Dosadašnja događanja ostavljaju nam premalo prostora…", stoji u tekstu Drage Prgometa.
>>Pobuna u SDP-u: Dosta nam je Milanovića, kriv je za to što smo u oporbi
>>Iako je bliži lijevima, Prgomet nikome neće dati tri potpisa
Koji ljigavac, gori si od Matića i Sabe zajedno.