Drago Prgomet, čelnik i saborski zastupnik stranke Hrid, na stranačkim je stranicama objavio komentar u kojemu se kritički osvrće na situaciju s komemoracijama u Jasenovcu i drugim podjelama u društvu.
"U Hrvatskoj ništa novo, parafrazirat ću dobro poznati antimilitaristički klasik. Nakon dvije vukovarske kolone, stigli smo do tri komemoracije u Jasenovcu. Možete li ne upitati se dokle sežu podjele koje dominiraju hrvatskim društvom? Kako smo uspjeli zaglibiti ovoliko duboko? Kojoj koloni pripadamo? Na kojoj komemoraciji nam je mjesto? Jesmo li sposobni sami postići minimum suglasja oko onih vrijednosti koje ne smiju ili ne bi smjele biti upitne? Vrijednosti koje nas čine dijelom europske civilizacije. Očigledno teško", piše Prgomet.
Osvrnuo se i na prijepore oko kandidiranja Vesne Pusić za glavnu tajnicu UN-a.
"Svjedočimo situaciji da je bivša hrvatska Vlada predložila kandidatkinju za čelno mjesto UN-a, kojoj novi premijer daje bezrezervnu, prvi potpredsjednik tehničku potporu, a saborski zastupnici vladajuće koalicije skupljaju potpise protiv te kandidature. Potpuni kaos i političko ludilo!", piše Prgomet, koji kaže da je siguran da ćemo ove godine imati i dvije proslave Dana državnosti te da, kao nikad nakon Domovinskog rata, hrvatskoj politici nedostaju državnici koji će graditi, a ne rušiti.
"Krajnji je čas za otrežnjenje: moramo se prizvati pameti, zaključiti sukobe i započeti dijalog. Bez toga će biti teško promijeniti imidž Hrvatske kao demokratski nezrele državice, kako nas sve češće doživljavaju diplomati i strani mediji, ali kako državu doživljavaju i mnogi njezini građani, pogotovo mladi", piše Prgomet, pitajući se "hoće li nas budući naraštaji pamtiti kao generaciju koja je zbog međusobnih svađa tu istu državu bacila na koljena".
"Hrvatska se ne smije vraćati unatrag. I to mora biti naš stav. Jasan i beskompromisan. Ili ćemo umjesto toga svjedočiti kako hrvatski premijer čita tekst o odricanju od fašizma koji mu je donio nekakav međunarodni činovnik? I tako dok se političari svađaju, društvo dijeli, mladi napuštaju zemlju. Tu podjela nema. Odlaze i oni čiji su preci bili ustaše, kao i oni kojima su bili partizani", zaključuje Prgomet.
Naravno da će biti dvije proslave. Sad kad su maske pale, ništa više ne sprječava Muljančeta i ostale komunjare da proslave 29. studeni, njihov najomiljeniji praznik.