'Izvršna vlast se dopisuje unutar sebe, to nije pritisak na pravosuđe'

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković izjavio je da će njegovo Ministarstvo hrvatskim ribarima koji dobijaju prekršajne naloge iz Slovenije osigurati pravnu pomoć te će se na njih uložiti žalbe kako oni ne bi postali pravomoćni pa ribari, ističe, kazne neće trebati platiti, a nema ih namjeru, dodaje, platiti niti hrvatska Vlada.

"Bitno je ribarima osigurati pravnu pomoć", ističe Bošnjaković u razgovoru za Novu TV u pogledu kazni koje su iz Slovenije poslane hrvatskim ribarima zbog ribarenja u Savudrijskoj vali.

Žalbe će biti uložene kako ti prekršajni nalozi ne bi postali pravomoćni, dodaje. "Tu će Vlada, putem nadležnog ministarstva, mislim da će to biti upravo moje Ministarstvo, osigurati im pravnu pomoć, kako bi u roku od osam dana od dana kada su primili prekršajne naloge uložili pravovremeno žalbe", kaže Bošnjaković.

Ističe da "niti Vlada nema namjeru to plaćati, niti će to ribari plaćati". "Čim se podnese žalba na te prekršajne naloge, to nije pravomoćno i s te strane to je prva radnja koju ćemo poduzeti", dodaje.

S obzirom na strah hrvatskih ribara da zbog tih kazni neće moći prelaziti granicu, hrvatski ministar pravosuđa odgovara: "To ćemo vidjeti kad analiziramo rješenja i kad se podnesu žalbe. Jer, kad se podnesu, to više nije pravomoćno, a kad nije pravomoćno u tom trenutku ne proizvodi pravne učinke", pojašnjava.

Za dopis kolege, ministra zdravstva Milana Kujundžića u kojem mu se žalio na neujednačenu sudsku praksu u slučajevima tužbi liječnika zbog neisplate prekovremenih sati, Bošnjaković kaže da nije riječ o pritisku na pravosuđe.

"Ne radi se o pritisku na pravosuđe jer je ministar pisao ministru. Dakle, izvršna vlast se dopisuje unutar sebe. To nije pritisak na pravosuđe ako je mene upozorio i naveo mi da u istim predmetima, koji imaju isto činjenično stanje, postoji različita praksa sudova. A doista postoji, neki županijski sudovi su presudili u korist liječnika, a drugi u korist zdravstvenih ustanova. I to će zapravo odrediti odluka Vrhovnog suda", kaže Bošnjaković.

To je, dodaje, pojasnio i kolegi Kujundžiću - da se izvršna vlast ne može miješati, već treba čekati odluku Vrhovnoga suda koja će "utvrditi sudsku praksu u toj vrsti predmeta".

U pogledu problema blokiranih i izrade novog ovršnog zakona, Bošnjaković podsjeća da su prošle godine "uvedeni određeni zaštitni mehanizmi", a najsnažnijim izdvaja to što "nitko u postupku ovrhe u Hrvatskoj ne može završiti na ulici".

Kaže i da je radna skupina za izradu novog zakona počela s radom, a da bi dobila "pravi zamah", kaže „potrebne su određene analize“. "Ovo je zakon za koji je potrebno određeno vrijeme da se pripremi. On se ne može donijeti za dva ili tri mjeseca. Bio bih iznimno zadovoljan ako bismo ga donijeli tijekom ove godine. Zapravo, pustili ga u raspravu. Mi kao Ministarstvo ćemo radnoj skupini osigurati svu infrastrukturu da takav nacrt pusti u javnu raspravu", kaže Bošnjaković.

Istina je, kaže, da je 320 tisuća ljudi blokirano, ali je, naglašava, istina i da "395 tisuća ljudi ima 450 tisuća zaštićenih računa".

"Po tim brojkama, svaki koji je blokiran ima i one zaštićene račune preko kojih se primaju iznosi koji ne mogu biti dio ovrhe. A to je, primjerice u okviru jedne prosječne plaće iznos od gotovo četiri tisuće kuna. Ne samo to, i razna druga primanja ne mogu biti ovršena, tako da ljudima ostaju određeni iznosi koje oni mogu koristiti", rekao je Bošnjaković najavljujući mogućnost da se u novom zakonu, kada bude donesen, odredi da se on primjenjuje i na ovršne postupke koji u tom trenutku budu u tijeku.