Drnovšekov plan - Kosovo samostalno za pet godina

Uvjetovana samostalnost Kosova, plan slovenskog predsjednika Janeza Drnovšeka, rasrdila je Beograd, oneraspoložila Prištinu i, zasad bez odjeka, prošla kroz diplomatske krugove Washingtona i Bruxellesa. Premda je Beograd slovenskom predsjedniku uskratio gostoprimstvo za već dogovoreni posjet 2. studenoga, u Drnovšekovu su kabinetu pripreme za putovanje u Prištinu u tijeku.  

Drnovšekova je zamisao da u procesu dogovora o statusu Kosova Slovenija bude domaćin početnog neformalnog susreta najviših političkih predstavnika Srbije i Kosova na kojemu bi se pokušalo stvoriti ozračje povjerenja i konstruktivne komunikacije za postizanje dogovora. Tu bi se provjerila valjanost Drnovšekovih polazišta prema kojima bi međunarodna zajednica morala pripadnicima srpske manjine na Kosovu jamčiti sigurnost, a tamošnji najsvetiji srpski kulturni, povijesni i vjerski spomenici dobili bi eksteritorijalni status i uživali zaštitu međunarodnih snaga.

Srpske općine na Kosovu dobile bi samoupravu i same odlučivale o lokalnim pitanjima, srpska manjina na Kosovu dobila bi stalno i zajamčeno zastupništvo u parlamentu Kosova, a Srbi na Kosovu imali bi stalnog predstavnika u tamošnjoj vladi koji bi skrbio za njihove interese. Pod tim bi uvjetima međunarodna zajednica za 18 mjeseci svu odgovornost i mjerodavnost za upravljanje Kosovom prenijela na kosovske organe. U tom bi se vremenu raspisali izbori za parlament, vladu i predsjednika Kosova. Ako bi međunarodna zajednica potvrdila da su ispunjeni svi temeljni demokratski standardi i da je zajamčen suživot među svim pripadnicima etničkih zajednica, Kosovo bi trebalo biti međunarodno priznato u roku od pet godina.

Stabilizacija Balkana
Dotad bi na Kosovu ostale međunarodne snage, a EU bi, zajedno s međunarodnim financijskim institucijama, pripremio program gospodarskog razvoja Kosova s odgovarajućim financijskim instrumentima za njegovo poticanje. Na toj bi osnovi Kosovo trebalo biti osposobljeno za gospodarsko preživljavanje i samostalnost. Svojim je prijedlozima Drnovšek obuhvatio američki prijedlog o samostalnosti Kosova i namjeru Slovenije, kao članice EU najbliže regiji, da pridonese stabilizaciji Balkana.

Kako je američka strana iznimno zainteresirana za konačno i potpuno "zatvaranje balkanskog poglavlja", u Washingtonu se upravo rješavanje problema statusa Kosova vidi kao jedno od temeljnih pitanja u čijem je rješavanju spreman odigrati središnju ulogu. No, za rješavanje toga problema bit će potrebno mnogo energije, vremena i političke volje, ali i posrednika koji će odigrati neku ulogu u pregovorima. U tom kontekstu zanimljiva je izjava koju je u Sarajevu nedavno dao Nicolas Burns, treći čovjek State Departmenta. Na pitanje očekuju li Sjedinjene Države da se u kosovske pregovore uključe i druge države iz regije Burns je odgovorio da je logično da se u pregovore uključe sve zemlje potpisnice Daytonskog sporazuma. Konkretiziranje modusa eventualnog uključivanja Hrvatske ili Bosne i Hercegovine u cijelu ovu priču nejasno je i još nema nikakve konkretne obrise.

Uoči odlaska na turneju po regiji Burns je na konferenciji za novinare u Washingtonu, komentirajući slovensku inicijativu, kazao da će "sve što učine Slovenija ili Hrvatska i bilo koji drugi susjed Kosova, kako bi se pozitivno utjecalo na obje strane i kako bi se one motivirale da vode konstruktivne i mirne pregovore koji će odvesti do jasne odluke o budućnosti Kosova, biti od velike pomoći koju će SAD cijeniti".

U tom kontekstu treba promatrati reakcije nekih drugih zemalja iz uže ili šire regije, osobito onih koje od Washingtona očekuju neku vrstu pomoći ili podrške. Makedonski premijer Vlado Bučkovski nedavno je kazao da je Makedonija "na diplomatskom planu poduzela sve pripreme za ovo pitanje koje su dobro ocijenjene na najvišim razinama u SAD-u, Europskoj uniji i NATO-u".

Američka pohvala
Potvrdu toga Bučkovski je vrlo otvoreno i javno dobio početkom tjedna od američkog predsjednika Georgea Busha koji je pohvalio Makedoniju u njezinu napredovanju prema NATO-u, ali i zbog angažmana u rješavanju regionalnih problema.

Angažirala se i Turska, čiji je ministar vanjskih poslova Abdullah Gul prije nedavnog odlaska na Kosovo i u SiCG kazao da su Turci tamo prije osamsto godina išli na konjima, a danas idu avionom, i to radi sasvim drugog posla. Dodao je da stabilnosti i prosperitetu u regiji pridaje golemo značenje. O svemu tome još se nikako nisu izjasnile Hrvatska i BiH. S obzirom na aspiracije obiju zemalja, ali i na važnost koju Kosovu pridaje Washington, angažman u ovim pregovorima za obje bi zemlje bio svakako veliki plus.

1. Sigurnost
Međunarodna zajednica mora manjinskom srpskom stanovništvu zajamčiti sigurnost

2. Spomenici
Povijesni, vjerski i kulturni spomenici moraju dobiti eksteritorijalni status i zaštitu međunarodnih snaga

3. Samouprava
Općine s većinskim srpskim stanovništvom dobivaju samoupravu i same odlučuju o lokalnim pitanjima

4. Parlament
Srpska manjina dobiva stalnu i zajamčenu zastupljenost u parlamentu Kosova

5. Vlada
Kosovski Srbi dobivaju stalnog i zajamčenog predstavnika u vladi Kosova

U najnovijem izvješću Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Kosovo je najpoželjnije i najsigurnije mjesto u cijeloj regiji za investiranje. Izvješće se temelji na podacima Svjetske banke koja tvrdi da se Kosovo pokazalo kao prijateljska sredina za poslovanje, za razliku od drugih bivših jugoslavenskih republika. Sličnu ocjenu izrekao je mekedonskom premijeru Bučkovskom početkom tjedna i direktor Svjetske banke Paul Wolfowitz.