Dronovi, bespilotni brodovi, ubojiti roboti... Kako je Turska postala velesila u proizvodnji oružja

Dva desetljeća dug projekt Turske da postane velesila u proizvodnji oružja počinje se isplaćivati ​​predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu.

Turske jeftine bespilotne letjelice pomogle su promijeniti ravnotežu snaga u ukrajinskoj borbi protiv ruske invazije i transformiraju sukobe diljem svijeta. Nova generacija turskih tvrtki izvozi helikoptere na Filipine, mornaričku korvetu u Pakistan i oklopna vozila u Keniju. Turska je izgradila svoju mornaricu kako bi se natjecala sa Grčkom i prodaje patrolne čamce u 10 različitih zemalja.

Erdoganova vlada ulaže 60 milijardi dolara godišnje, u odnosu na 5 milijardi dolara 2002. godine, u nastojanju da smanji ovisnost o američkim i drugim stranim vojnim dobavljačima. Privatna obrambena industrija narasla je na 11 milijardi dolara u 2020. s 1 milijarde dolara u 2002. Poslovi s oružjem sada su jedan od vanjskopolitičkih alata jer Erdogan koristi prodaju bespilotnih letjelica i drugog oružja za izgradnju odnosa i unaprjeđenje svojih težnji za globalnim turskim utjecajem, piše Wall Street Journal. 

Turska sada proizvodi oko 70% onoga što je potrebno turskim oružanim snagama, u odnosu na 30% tijekom ranih 2000-ih. Nadovezujući se na uspjeh svojih bespilotnih letjelica Bayraktar TB-2, svog prepoznatljivog vojnog izvoza, Turska želi postati ključni dobavljač drugih bespilotnih letjelica, uključujući kopnena, morska i podvodna vozila bez ljudske posade.

- Jasno je da konvencionalne stvari imaju neke granice i moramo tražiti nešto novo i komercijalno. Mislili smo da to ne bi trebalo biti ograničeno na letjelice. Trebalo bi biti kopno, more, podmorje -  rekao je Ismail Demir, predsjednik Turske agencije za obrambenu industriju i Erdoganova osoba od povjerenja. 

Turska je bila na 12. mjestu u izvozu oružja između 2017. i 2021., iza Izraela i Švicarske, a ispred Ukrajine i Švedske, prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira. Turska industrija još uvijek je mala u usporedbi s divovima prodaje oružja poput SAD-a, Rusije i Francuske, ali je skočila na novu razinu od 2001., kada je bila na 36. mjestu. Njezini najveći kupci bili su Turkmenistan, Oman i Katar.

Turska još uvijek ovisi o inozemnim dobavljačima za skupe artikle kao što su borbeni zrakoplovi i protuzračna obrana. Odluka da kupi ruski protuzračni obrambeni sustav S-400 2017. godine uzrokovala je da SAD nametne sankcije i izbaci Tursku iz naprednog programa mlaznih borbenih aviona F-35. Turska vlada trenutačno pregovara s Bidenovom administracijom oko dogovora o kupnji nove flote lovaca F-16, moguće alternative F-35, za koju se turski i američki dužnosnici nadaju da bi mogli popraviti svoje poremećene obrambene odnose.

Turska vlada razvija vlastiti borbeni zrakoplov, protuzračnu obranu i tenkove, no još je vjerojatno godinama daleko od proizvodnje tog teškog oružja. Demir je rekao da su strane sankcije dodale hitnost nastojanjima za vojnom neovisnošću.

Iako je turski obrambeni sektor i dalje malen u usporedbi s divovima poput Kine, ima ogroman utjecaj zbog utjecaja njezinih dronova u nedavnim sukobima. Bespilotne letjelice Bayraktar TB-2 pomogle su Ukrajincima u borbi protiv ruskih snaga, a sudjelovale su u najmanje četiri različita sukoba – Ukrajini, Siriji, Libiji i u sukobu Azerbajdžana s Armenijom. Ranije ove godine, ukrajinska vojska koristila je bespilotne letjelice za bacanje projektila na rusku mobilnu protuzračnu obranu i potapanje njenih ratnih brodova u Crnom moru.

TB-2 je manjim državama dao jeftin način da steknu prednost nad moćnijim protivnicima. Flota od šest bespilotnih letjelica TB-2 i zemaljska oprema potrebna za njihovo upravljanje koštaju desetke milijuna dolara, umjesto stotina milijuna za Reaper MQ-9 američke proizvodnje. TB-2 može ostati u zraku 24 sata, njime upravlja daljinski pilot s udaljenosti od čak 285 milja, ako vremenski uvjeti dopuštaju. Kamere dugog dometa i sposobnost izbjegavanja radara čine ih vještima u izbjegavanju protuzračne obrane ruske proizvodnje.

- Ono što je Bayraktar učinio bila je odlična reklama za nas - rekao je Mustafa Orakci, direktor prodaje za Elektroland Defense, tvrtku sa sjedištem u Ankari koja proizvodi bespilotna kopnena vozila. U Elektrolandovom skladištu na periferiji glavnog grada Turske nedavno je 10 vozila stajalo u redovima čekajući isporuku novom vlasniku, vladi Bangladeša. Strojevi, dizajnirani za prijevoz neeksplodiranih ubojnih sredstava, izgledaju poput robota R2-D2 iz Ratova zvijezda, ali s parom golemih terenskih kotača za neravan teren. Tvrtka od samo 50 zaposlenika tipična je za tursku industriju oružja jer je procvjetala u posljednjih 15 godina uz potporu vlade. Ispred zgrade je tehničar s daljinskim upravljačem testirao novi proizvod, bespilotno kopneno vozilo pod nazivom Hancer, koje se nalazi na četiri rotirajuće gusjenice i dizajnirano je za nošenje automatskog oružja. Robot je kružio po blatnom dvorištu tvornice i popeo se preko hrpe pijeska.

Jedna tvrtka koja razvija brodove bez posade je Yonca-Onuk JV, sa sjedištem u dokovima na azijskoj strani Istanbula. Tvrtka, koja je najpoznatija po prodaji patrolnih čamaca Kataru, Egiptu i Gruziji, kaže da će njihovi bespilotni brodovi obavljati izviđačke i naoružane misije s manje rizika za mornaricu i osoblje obalne straže.

Iza zgrade, ljuljajući se u tamnim vodama pokraj visokog kontejnerskog broda, nalazi se prototip brodova bez posade nazvan Sancar. Pokretan dizelskim motorom, brod može voziti brzinom od 10 čvorova do 40 sati, rekao je Yavuz Uras, generalni direktor tvrtke.

- To je strategija. Mi ih sami proizvodimo i onda prodajemo u druge zemlje - rekao je Uras.