Iako se navršilo četvrt stoljeća od atentata na papu Ivana Pavla II., 13. svibnja 1981. u Rimu, naručitelji hitaca iz pištolja Turčina Alija Agce do danas nisu otkriveni. Poljski institut za nacionalno pamćenje, zadužen za lustraciju i istraživanje komunističkih zločina, želi uskoro otvoriti istražni postupak kako bi se razjasnile okolnosti te ispitale sumnje o umiješanosti poljskih komunističkih tajnih službi u pokušaj papina ubojstva.
Šef istražnog odjela Instituta Witold Kulesza ne skriva da bi odluka o istražnom postupku u vezi s atentatom mogla imati međunarodne posljedice. Poljaci će zatražiti dokumente s dvaju rimskih procesa na kojima nije utvrđen naručitelj ni svi izvršitelji atentata. Poljski istražitelji sastali su se prije mjesec dana s talijanskim sucem Ferdinandom Imposimatom koji je sudjelovao u talijanskim istražnim postupcima o atentatu na papu.
"Brisanje tragova"
Imposimato je predao dokumente povezane sa sudjelovanjem tajnih službi bivšeg istočnog bloka u atentatu. Na prošlogodišnjem svjedočenju u Rimu Imposimato nije imao sumnji da su atentat pripremile bugarske tajne službe po narudžbi bivšeg SSSR-a, a agenti tajne službe bivše Istočne Njemačke, Stasija, bili su zaduženi za "brisanje tragova". Dokumenti Instituta svjedoče o uskoj suradnji poljskih komunističkih tajnih službi i bivšeg KGB-a te vojnih obavještajaca iz Moskve.
U dokumentima o operaciji "Triangolo" usmjerenoj protiv Ivana Pavla II. nađeni su tragovi brojnih posjeta agenata iz Moskve kolegama u Varšavi i obratno. Posebno "tajanstven" ostaje posjet bivših agenata KGB-a Varšavi 1989., u trenutku pada komunističke vlasti, prigodom kojega su "nestali" dokumenti operacije "Triangolo".
Novinari poljskog dnevnika "Nowy dzien" boravili su u Malatyji na istoku Turske, rodnome mjestu Alija Agce, i od lokalnih turskih novinara doznali za Orala Celika, bivšega kolegu Alija Agce, koji je danas uspješan poduzetnik. Poljski novinar uspio je doći do Celika i upitao ga što je radio na dan atentata na papu. "Bio sam u Rimu. Otišao sam na Trg sv. Petra, a tamo sam šetao (smijeh)", odgovorio je Oral Celik. "Jeste li pucali u papu?", upitao je novinar. "Pucao ili ne, kakva vam je korist od toga. To je povijest, a sada sam ozbiljan poduzetnik, prodajem voće", kazao je Celik.
Fotografija je dokaz
Dokaz njegove nazočnosti na Trgu sv. Petra je i fotografija na kojoj je snimljen kako bježi s mjesta atentata s pištoljem u ruci. Prema tvrdnjama turskih novinara, kolega Alija Agce kupio je u Beču u travnju 1981. pištolj kojim je Agca pucao u Ivana Pavla II. prije 25 godina. Oral Celik bio je 20-ak metara od njega naoružan bombom i pištoljem iz kojeg je ispalio jedan metak. Agcu je privela talijanska policija, a Oralu Celiku izgubio se trag do 1993. godine kad ga je u Francuskoj privela policija i izručila ga Italiji. Kako mu nije dokazana krivnja za atentat na papu, nekadašnji kolega Alija Agce vratio se u Tursku.
"Sudjelovanje Bugara u atentatu činjenica je", prenosi poljski dnevnik izjavu turskog novinara Cena Dundara koji se već godinama bavi slučajem atentata na Ivana Pavla II. Oral Celik je nakon povratka u Tursku 1997. godine htio prodati priču o atentatu na papu dnevniku "Paris Match" za 50 milijuna dolara na što dnevnik nije pristao.
KGB ili turska mafija
Nakon dosadašnjih istražnih postupaka, najviše pristaša ima verzija da su naručitelji bile tajne službe istočnog bloka ili turska mafija. Sam papa Ivan Pavao II. u svojoj knjizi "Pamćenje i identitet" piše: "Vratimo se do atentata. Mislim da je to bio jedan od posljednjih ideoloških trzaja 20. stoljeća. Nasiljem se koristio fašizam, nacizam kao i komunizam." Talijanski istražitelj Imposimato pak smatra da je atentat na papu bio poraz za KGB.