Bankari koji su financirali Agrokor traže više komunikacije od izvanredne uprave koncerna, uvid u poslovanje, više operativnog rada i razvoj kompanija Agrokora... jer tako će biti sigurni da će se kroz nagodbu moći naplatiti, ali i da ima svrhe dati novi kredit.
Javno o tome govore samo predstavnici Sberbanka. Više odgovora u Zagrebu htjet će dobiti drugi čovjek Sberbanka Maksim Poletajev koji se danas sastaje s premijerom Andrejem Plenkovićem. No pitanje je koliko i što izvanredna uprava na čelu s Antom Ramljakom može iznijeti. Navodno odvjetnička kuću koju su uzeli traži i ograničenu komunikaciju prema javnosti.
Banke podatke mogu dobiti, ali, primjerice, Sberbank nije potpisao tzv. “non disclosure” sporazum koji se i radi kako bi svi jednako bili informirani. Šira javnost i ne može dobivati podatke o trenutačnom poslovanju tvrtki koje su listane na burzi, kao što su primjerice Jamnica ili Ledo. No navodno obje kompanije bilježe bolje rezultate na godišnjoj razini.
I Konzumu se promet popravlja nakon prvotnog pada od oko 20 posto. Domaći dobavljači, naime, uredno isporučuju robu, a stranim dobavljačima, s obzirom na to da traže avansno plaćanje i da Agrokor nema dovoljno novca, količine se ograničavaju. Situaciju bi trebao popraviti novi kredit od oko 220 milijuna eura koji će dati američki fondovi i strane banke. Za sada Sberbank ne sudjeluje u tom aranžmanu.
U konačnici se sve vrti oko financija pa priča o premalo operativnog posla nije jasna ljudima bliskim kompaniji jer operativna menadžerska struktura postoji. Nedostaje samo izvršni direktor za hranu.
Sugovornik blizak Vladi podsjeća da je prošlo šest tjedana od kada je zakon donesen pa proces nije mogao biti brži, da je prethodila blokada od tri milijarde kuna te da se zakonom izbjegao stečaj. Nezadovoljni su svi dionici procesa zbog premalo održanih sastanaka Vjerovničkog vijeća, no to će se prema najavama popraviti. Jer u vrijeme kada je odobren prvi kredit od 80 milijuna eura htjelo se znati kome je novac dan, isto kao što žele znati kome će se dati novac od novoodobrenih sredstava.
Bankari žele da ide u razvoj, a dobavljači da im se vrati stari dug.
Opce je poznato da AGROKOR ima dug veci od 40 mrd. HRK. Vjerojatno i puno vise ako se otkriju i druge kriminalne financijske radnje. Svakom je jasno da AGROKOR ne moze vracati navedeni dug i da je u bankrotu. Kako Vlada moze, ili tko joj odobrava daljne zaduzivanje koncerna za "tekuce poslovanje" kroz povjerenika ako se vec stari dug ne moze vracati? Premijer jos daje izjave da ce uvjeti novog zaduzenja biti jos i "bolji". Tko ce vracati nagomilane dugove koje se vratiti ne mogu? Bude li to novac iz Drzavnog proracuna (nas) to je ravno nacionalne veleizdaje. A Predsjednika Vlade bi treba biti uhicen.