Nakon dugih devet godina hrvatska je ekonomija u zadnjem kvartalu 2016. godine ostvarila stopu rasta veću od tri posto – točnije 3,4 posto, što je bila druga najveća stopa rasta među članicama EU. Cijela godina tako je završila u plusu od 2,9 posto, čime su stvorene sasvim realne pretpostavke da 2017. Hrvatska kao realno ostvariv cilj postavi rast od 4 posto, što bi donedavno zvučalo kao nemoguć san!
Šterc: Otišlo 80.000 ljudi
DZS ističe da je zadnje tromjesečje 2016. godine, koje nije toliko pod utjecajem sezonske turističke potrošnje, obilježio natprosječno visok skok prehrambene industrije, građevine, trgovine i prijevoza, a poljoprivreda i financijski sektor jedini su zbrajali minuse u odnosu na isti period 2015. godine. Osobnu je potrošnju, osim laganog povećanja plaća, pogurala božićnica u javnom sektoru, a određeni utjecaj na povećanje potrošnje imao je još uvijek skromni rast zaposlenosti u odnosu na ostale makroekonomske pokazatelje. Bez obzira na dobar rezultat, hrvatski je BDP još uvijek oko 8 posto niži nego što je bio pretkrizne 2008. godine, zbog čega rast koji je počeo prije tri godine građani još uvijek ne osjete na vlastitom standardu niti ga doživljavaju kao važan iskorak.
U siječnju ove godine Hrvatska je i dalje imala 164 tisuće zaposlenih manje nego što ih je bilo 2008. godine, odnosno oko 138 tisuća radnika prijavljenih na mirovinsko osiguranje. Oporavak ekonomije osjetit će se u svakom kućanstvu tek kada se zaposlenost vrati na razinu iz 2008.! Hrvatska ubrzano gubi stanovništvo, a demograf Stjepan Šterc procjenjuje da je i uz solidnu stopu rasta 2016. godine zemlju napustilo oko 80 tisuća građana. To je grad veličine Osijeka.
Premda je većina prognostičara oprezna te za ovu godinu očekuje oko tri posto rasta, konačni bi rezultat mogao biti i bolji jer vjetar koji puše u leđa poduzetnika i dalje je povoljan: cijena kapitala je niska, potražnja vanjsko-trgovinskih partnera za hrvatskim proizvodima i dalje je solidna, jednako kao i za odmorom na Jadranu. Dodatni poticaj rastu ekonomije doći će i od poreznog rasterećenja, povećanih socijalnih naknada, rasta plaća u javnom sektoru, ali i investicija koje su se s turističkog sektora počele znatnije prenositi i na ostale djelatnosti.
Povoljni efekti EU
Zvonimir Savić, analitičar Hrvatske gospodarske komore, podsjeća da je takav rast ostvaren uz povoljne vanjske čimbenike. – Prije svega to je daljnji rast EU, najvažnijeg tržišta za robe i usluge iz Hrvatske, zatim globalno niske kamate te zadržavanje cijena energenata i dijela sirovina na niskoj razini. Hrvatskoj je pomogla i nesigurnost pojedinih turističkih destinacija koja je povećala broj turista na Jadranu, a povoljni efekti pristupanja EU i nadalje su djelovali na kretanje izvoza – ističe Savić.
Smanjili PDV na struju, ali HEP ne salje nove uplatnice s manjim iznosom. Ocitala i zatrazila obracun, odgovora nema. Kad je poskupljenje nove uplatnice stignu expresno! Toliko o dometima i tvrtkama u vlasnistvu drzave.